Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi je vrlo velik. U Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU, koristi minimalno. Neinformiranost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi tome. Posljedice takvog pristupa su veći troškovi, slabija konkurentnost i znatan utjecaj na klimu i okoliš. Prepoznajući važnost uklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali su sporazum o suradnji.

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) su jedino gospodarsko udruženje u Hrvatskoj koje okuplja energetske tvrtke koje su realizirale 80% ukupno instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u našoj zemlji. Osim njih okuplja i ostalu OIE industriju: proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti, developere i konzultante. 

Primarni cilj OIEH je rješavanje investicijskih i administrativnih prepreka u OIE projektima. Zatim pozicioniranje OIE industrije kao strateške te postizanje gospodarskog i društvenog konsenzusa da je budućnost Hrvatske u obnovljivim izvorima energije i domaćim resursima. OIEH je aktivan i na međunarodnoj razini kao jedini institucionalni član iz Hrvatske u organizacijama WindEurope, SolarPower Europe i European Biogass Association. Kroz njih se snažno zalaže za veće korištenje potencijala energije vjetra, sunca i ostalih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Maja Pokrovac, direktorica OIEH, ističe važnost  suradnje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu:

– Agronomski fakultet vidimo kao partnera koji će dati velik doprinos da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije. Njihovo korištenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Također povećava šanse poljoprivrednika za povlačenjem financijskih sredstava iz EU fondova. Primjena OIE je sve češći uvjet u natječajima.

Održivost, prvenstveno smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU u sklopu zelene tranzicije. Uz sve navedeno, veće iskorištavanje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana. On uključuje smanjenje emisije ugljika za 55% do 2030. godine. Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energije učinkovitosti je ključni faktor u postizanju ove ambicije.

 class=
Maja Pokrovac, direktorica OIEH

Agronomski fakultet u Zagrebu se profilirao kao vodeća znanstvena ustanova u Hrvatskoj u području biotehničkih i srodnih znanosti. Studiji pokrivaju sva područja poljoprivredne proizvodnje i srodnih djelatnosti; uključujući agrarnu ekonomiku, agroturizam te krajobraznu arhitekturu.

Studenti osim teorijske i laboratorijske nastave prolaze i obaveznu terensku nastavu i stručnu praksu. S njom upotpunjuju svoja znanja i stječu kompetencije potrebne za tržište rada. Primjenom najviših akademskih standarda omogućuje im se stjecanje kompetencija utemeljenih na suvremenim znanstvenim spoznajama i inovacijama. Specifičnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu su pokušališta. Ona svojim površinama, gospodarskim objektima, tehničkom i tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduvjete u Hrvatskoj za edukaciju studenata i provođenje istraživačkih projekata. 

Primjenom najviših akademskih standarda omogućuje im se stjecanje kompetencija utemeljenih na suvremenim znanstvenim spoznajama i inovacijama. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu orijentiran je na budućnost. Ključni strateški ciljevi su mu povećanje održivosti i kvalitete na svim razinama, kao i poticanje istraživanja, znanstvene izvrsnosti i suradnje s gospodarstvom.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić, ističe:

Agronomski fakultet zadnjih godina je na svim svjetskim listama citiranosti u području „Agricultural sciences“ svrstan među 100-200 najcitiranih Fakulteta u svjetskim razmjerima. Nadalje, prema NTU Ranking-u Agronomski fakultet je najbolje rangirano područje. Tako uz Medicinski fakultet Sveučilištu u Zagrebu ukupno značajno diže prosjek na svjetskim listama citiranosti.

Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lovstvo) te cjeloživotno obrazovanje ili organiziranje ljetnih škola pokušavamo ukazati na koji način zadržati mlade ljude u ruralnim područjima odnosno pronaći više izvora za život u ovim područjima. Smanjenje ekološkog otiska kroz korištenje obnovljivih izvora energije je jedan od načina kako ublažiti emisiju stakleničkih plinova odnosno prilagoditi se i ublažiti posljedice klimatskih promjena.

 class=
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić

Temeljem zajedničkih znanstvenoistraživačkih i stručnih interesa, OIEH i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu planiraju suradnju na različitim projektima. SVima njima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu obnovljivih izvora energije. Teme koje se na početku ove suradnje otvaraju su korištenje energije sunca kroz projekte agrosolara. Njihova primjena u drugim zemljama EU pokazuje vrlo dobre rezultate zaštite poljoprivrednih kultura i povećanje prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata koji je nusproizvod rada bioplinskih postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišteno organsko gnojivo koje poboljšava kvalitetu tla.

 class=
Prethodni članakIzmjene Natječaja za provedbu 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Sljedeći članakGastro simfonija iz Zinfandela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.