Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Grada Zagreba udruga Zagrebački maslinarski institut organizirala je 8. festival maslina. Festival se održao se 4. i 5. ožujka 2023. godine u Zagrebu u hotelu Westin Zagreb.

Festival maslina uključuje nekoliko glavnih aktivnosti: analizu i ocjenjivanje kvalitete maslinovog ulja, prodajnu izložbu maslinovih ulja i ostalih proizvoda (prvenstveno povezanih s maslinarstvom) sa hrvatskih OPG-ova, radionice za edukaciju građana o načinima kušanja ulja, prepoznavanju kvalitete ulja, izrade kozmetike te stručni skup koji je uključivao predavanja.

Na izložbenim štandovima svoje je proizvode predstavilo 40 OPG-ova, koje je obišlo nekoliko stotina posjetitelja tokom svakog dana održavanja. Zainteresiranost za radionice i stručna predavanja bila je izuzetna te se popunilo i posljednje mjesto u dvoranama.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je Festival te je u pratnji službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede obišla sve izlagače kako bi u direktnom kontaktu dobila povratnu informaciju o mišljenju korisnika, uzgajivača maslina, o radu Ministarstva i o kvaliteti savjeta.

Na svečanoj dodjeli nagrada najboljim proizvođačima maslinovog ulja, prisutne je pozdravio državni tajnik Zdravko Tušek. Posebno je čestitao maslinarima čija su ulja proglašena najboljima. Također, dodijelio je priznanja i diplome šampionima izložbe te uljarima nagrađenim zlatnim medaljama.

Srebrne medalje i diplome dodijelio je dugogodišnji stručnjak za maslinarstvo mr.sc. Stanislav Štambuk. Brončane medalje i diplome dodijelio je dr. sc. Silvio Šimon, voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi.

Na ocjenjivanje je pristiglo ukupno 306 uzoraka maslinovog ulja. U kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja svrstano je 261 ulje, 39 ulja je kategorizirano kao djevičansko, a samo 6 ulja (2% uzoraka) bila su lampante. Zlatnu medalju dobilo je 147 ulja, srebrnu 73, a brončanu 41 ulje.

Stručni skup obrađivao je aktualne teme iz područja maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja. Naglasak je bio na izazove koji predstoje pred nama – povećanje površina u ekološkoj proizvodnji te klimatskim promjenama.

Predavanje pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na uzgoj maslina“ održao je mr.sc. Stanislav Štambuk. Tijekom predavanja naglasio je da zbog klimatskih promjena dolazi do promjena u vegetaciji. To uključuje raniju cvatnju te raniju berbu maslina, okvirno 15 do 20 dana ranije nego prijašnjih godina. Zbog sve većih vrućina dolazi do suše, pa navodnjavanje postaje neophodno, što je nakraju predavanja bila glavna tema rasprave.

Voditelj Odjela za savjetovanje u hortikulturi, dr.sc. Silvio Šimon održao je predavanje Ekološko maslinarstvo – stanje i mogućnosti u Republici Hrvatskoj.

Strateški cilj Republike Hrvatske je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji na 14% ukupne obradive površine. Potrebno je utjecati na poljoprivredne proizvođače i ukazivati na prednosti i mogućnosti ekološke proizvodnje u svim prilikama.

Kao ambasador Republike Hrvatske za ekološku poljoprivredu pri Europskoj Komisiji, dr.sc. Silvio Šimon izložio je posjetiteljima stanje maslinarstva u RH. Izneseni podaci temeljeni su na službenim upisnicima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Ako se promatra ekološko maslinarstvo, u posljednjih 5 godina bilježi se konstantan, snažan rast s 1.652,77 ha i 431 uzgajivačem ekoloških maslina u 2018. godini, na 2.045,01 ha i 682 maslinara u 2022. godini, istaknuo je eko ambasador Šimon.

U predstojećem razdoblju, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. g. kao i intervencija Strateškog plana Republike Hrvatske 2023.-2027. g., (70.04 Ekološki uzgoj) osigurat će dodatni poticaj proizvođačima za ulazak u ekološku proizvodnju. Ona je jedini sveobuhvatan i održivi sustav proizvodnje hrane koji ujedno osigurava i očuvanje biološke raznolikosti, prirodnih resursa, visokih standarda za dobrobit životinja te smanjivanje negativnog utjecaja proizvodnje u pogledu okoliša i klime.

Predavanja službenika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede bila su vrlo posjećena. Tražilo se i mjesto više, a nakon izlaganja uslijedila je zanimljiva rasprava te su dani odgovori na postavljena pitanja.

Prethodni članakNarančin trnoviti štitasti moljac – karantenski štetnik
Sljedeći članakČišćenje poljoprivrednih skladišta
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.