„Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede“
U Novinarskom domu u Zagrebu, 12.lipnja održan je okrugli stol s nazivom  Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede u organizaciji Zbora agrarnih novinara pri HND-u , Društva agrarnih novinara Hrvatske i Gospodarskog lista.
Pred okupljenim novinarima i zainteresiranom javnosti, kompertentni sugovornici, neki iz samog koncerna Agrokor, neki koji su radili u Agrokoru, kao i kooperanti-dobavljači tvrtki iz sustava,  iznijeli su svoja razmišljanja i stavove vezano uz budućnost hrvatske poljoprivrede koju je snažno potresla kriza u Agrokoru.
Budući da je u tijeku postupak izvanredne uprave u koncernu Agrokor, kojim se nastoje riješiti gorući problemi u toj sistemski važnoj kompaniji, koja ima vrlo bitan značaj i u domaćoj poljoprivredi,  cilj okruglog stola bio je doznati što će biti s poljoprivrednom proizvodnjom u sustavu Agrokora.
Vlado Čondić Galinčić, savjetnik za poljoprivredu izvanrednog povjerenika Vlade RH za Agrokor d.d. uvodno je istaknuo da su napori sadašnje uprave i izvanrednog upravitelja Ante Ramljaka da se osigura stabilno poslovanje i dugoročna održivost proizvodnje i sustava Agrokora, a nedavno ugovoreni kredit ide u tom smjeru da se svi proizvodni procesi nastave, da se dobavljačima isplati dio dugova, kako bi se olakšala likvidnost dionika, kao i da zaposlenici Agrokora zadrže radna mjesta i plaće, a tvrtke nastave s urednim poslovanjem i stvaraju dobit iz koje bi se mogli isplaćivati dugovi, uz investiranje u daljnje tehnološke inovacije kojima bi se osigurala konkurentnost i profitabilnost.
Nakon primjera uspješne kooperacije s Beljem i PIK-om Vrbovec, koje su iznijeli Manda Novoselac, dugogodišnja kooperantica koja tovi svinje za potrebe Belja, kao i Toni Raič, koji tjedno isporučuje 40-70 grla teladi i junadi za proizvode PIK-a Vrbovec, koji su izrazili želju da se suradnja nastavi, jer imaju pozitivna iskustva i respektabilne rezultate, Manda i Toni istaknuli su da su od samog početka krize bili u stalnom kontaktu s upravama tih tvrtki i njihovim organizatorima proizvodnje, kako bi se našlo rješenje da se suradnja i isporuka nastavi, ali da se pritom ne ugrozi njihova proizvodnja, odnosno poslovanje.
Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvartske gospodarske komore, naglasio je da neće doći do znantnijeg povećanja uvoza zbog ove krize, iako je bilanca i dalje negativna, a trendovi ne idu na ruku, no da treba provesti restruktiruranje i vidjeti što je dosad valjalo u Agrokori, a što ne, kako bi se nastavilo s pozitivnim poslovanjem tvrtki koje su uspješnje i daljnjim generiranjem nove vrijednosti i kapitala.
Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructusa napomenuo je da je uspostavljen dobar sustav otkupa i ugovaranja proizvodnje kojim se bitno smanjilo sivo poslovanje, te nelegalna prodaja voća i povrća, što neki pokušaju u sjeni događaju u Agrokoru.
Iako je cijela situacija šokantna za dobavljače i kooperante, proizvodnja će se nastaviti i domaći proizvođači mogu biti konkurentni i naći tržište za njihove proizvode.
S time se složio i Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja zastupa proizvođače i založio da se zakonski uredi dovoljna zastupljenost hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na policama trgoviačkih lanaca.  Dragan Munjiza, naglasio je važnost Konzuma u otkupu i maloprodaju poljoprivrednih proizvoda i ustvrdio da Konzum ima budućnost, kao i domaći proizvodi na policama tog našeg najvećeg trgovačkog lanca.
Goran Beinrauch, dipl.ing.agr.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRad koji nije plaćen
Sljedeći članakNaknada za održavanje nekretnina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.