Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir , sudjelovala je na Stručnom skupu „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“ u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika.

U Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke u šumarstvu, u gospodarenje šumama utkana načela održivoga ili potrajnoga gospodarenja temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu šuma i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica, te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume  cijelomu društvu, uvodno je istaknuo dekan Šumarskog fakulteta, prof.dr.sc. Tibor Pentek.

Ovakav održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj, osigurao je ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU-a. S obzirom na važeće zakonske okvire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj, ali i nove dokumente EU-a koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, dovodi u pitanje, rekao je Pentek.

On je istaknuo da upravo zbog toga EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području EU-a, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihov „know – how“ u toj im implementaciji može biti od velike pomoći.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je kako Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije nije obuhvaćena zajednička šumarska politika i ista je u nadležnosti država članica. Istaknula je kako novi smjer europskih politika sve više prepoznaje važnost šumarske politike, a što potvrđuju i aktivnosti koje se  poduzimaju na razini Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta iz kojih je moguće iščitati sve značajnije prepoznavanje i vrednovanje utjecaja šuma. Iz  Izvješća Komisije o Novoj strategiji za šume i sektoru temeljenom na šumama iz 2018. godine, ali i svih komunikacija, aktivnosti i dokumenata vezanih uz Zeleni plan, Klimatsku strategiju do 2050., strategije o biogospodarstvu i bioraznolikosti, Strategiju od polja do stola i preuzetih međunarodnih obveza kojih je Unija potpisnica, kao i Rezolucije Europskog parlamenta iz listopada ove godine o europskoj strategiji za šume, moguće je zaključiti, ističe Petir , kako bi uz postojeće financiranje iz mjera programa ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike upravo EU Strategija za šume bila koristan alat za zaustavljanje krčenja i propadanja šuma te obnovu šuma kao i stvaranje održivih mehanizama za poticanje zelenog financiranja za šume.

Uz prepoznavanje poveznica i važnost koordinacija  između sektora koji se temelji na šumama i sektora poljoprivrede, digitalizacije, obrazovanja, istraživanja i inovacija važno je ovdje prepoznati i doprinos koji šume pružaju zaštiti klime, razvoju lokalnih kružnih biogospodarstava i otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti, rekla je Petir.

Ona je stava kako je novi smjer europskih politika koji u obzir uzima međusobne utjecaje politika i jača njihovu koordinaciju, iako slojevit i složen, jedini koji može biti održiv i dati dodanu vrijednost. Petir je podsjećajući na Inicijativu vezanu uz LULUCF Uredbu i njen utjecaj na praksu gospodarenja šumama, koju je pokrenula u Europskom parlamentu, a za koju je dobila podršku drugih država članica EU, istaknula kako je ista rezultirala izuzećem kojim je Hrvatskoj omogućeno  da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela teritorija u razdoblju od 1991 – 1998. i učinke rata na teritoriju RH.

Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice, pojasnila je Petir. 

Podsjetila je  i na inicijativu koju je iznijela jesenas u okviru Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, o potrebi  inventarizacije šuma, a koju je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo, te u Proračunu za 2021. godinu osiguralo iznos od 7 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnoj inventuri šumskih resursa Republike Hrvatske kao i 1,7 milijuna kuna namijenjenih mjerama očuvanja šumskih genetskih resursa. Upravo su ovo dokazi kako je uz europski okvir, važna i nacionalna i međunarodna razmjena informacija i zajednički rad na pitanjima od utjecaja na šume.

Počesto nam se događa da šume uzimamo „zdravo za gotovo“ zaboravljajući njihov višestruki utjecaj na razne segmente društva i zajednice. Reagiramo u kriznim situacijama kao što su to požari, ledolomi i druge elementarne nepogode. Tada je prekasno jer se više nije moguće vratiti na početne pozicije i tek tada postanemo svjesni multifunkcionalne uloge šume, istaknula je Petir, upozorivši kako je površan pristup prema našim šumama potrebno žurno promijeniti. 

Zahvaljujući svim dionicima šumarskog sektora, od lugara u šumi, do prisutnih visoko priznatih stručnjaka i znanstvenika koji vode brigu o potrajnom gospodarenju šumama, a posebno hrvatskim šumarima na organiziranoj provedbi četvrt stoljeća duge tradicije potrajnog  gospodarenja hrvatskim šumama, Petir je sudionicima zaželila uspješan rad Stručnog skupa i pozvala na daljnju suradnju na dobrobit hrvatskih šuma i cijelog šumarskog sektora.

Izvor: Hrvatski sabor

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMeđimurska žganica želi među brendirana žestoka pića
Sljedeći članakDonesen Pravilnik o provedbi programa potpore međimurskim pčelarima vrijedan milijun kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.