U sklopu Mjere 1 i Podmjere 1.2.1., Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede organizirala je dana 3. ožujka 2023. godine na OPG-u Chiavalon Sandi u Vodnjanu demonstracijsku aktivnost „Primjena bespilotnih letjelica (dronova) u maslinarstvu“.

Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s tvrtkom Agrigentum d.o.o. – Digital Agro. Ona posjeduje bespilotne letjelice i programsku podršku te pruža usluge vezane uz preciznu poljoprivredu.

Na demonstracijskoj aktivnosti se okupio znatan broj maslinara ali i ostalih vrsta poljoprivrednika iz cijele Istre pa i šire. Još pozitivnija stvar je to da su okupljeni poljoprivrednici pokazali zavidno predznanje o demonstriranoj temi. Također, pokazali su i veliki interes za nadogradnju znanja i primjenu novih tehnologija. Sve to je pokazatelj da se polako prepoznaju prednosti ovakvih novih tehnologij. One će s vremenom sve više ulaziti u praktičnu primjenu.

Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim dijelom precizne poljoprivrede, daljinskim istraživanjima u poljoprivredi uz pomoć bespilotnih letjelica i geografskih informacijskih sustava (GIS-a). Daljinska istraživanja podrazumijevaju prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka (snimaka) dobivenih iz daljine, bez fizičkog kontakta s predmetom istraživanja. Daljinska istraživanja omogućuju mnoge prednosti, poglavito uštedu vremena i resursa što je izraženije na većim poljoprivrednim površinama.

Prisutni su nakon kratkog uvoda i predstavljanja predavača upoznati s principom rada tehnologije daljinskih istraživanja. Objašnjeno je na čemu se tehnologija daljinskih istraživanja temelji. To su Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS – GPS, Galilleo, GLONAS…) i Geografski informacijski sustav (GIS). Pokazane su i objašnjene vrste bespilotnih letjelica te vrste senzora (kamera) koje bespilotne letjelice mogu nositi. Pojašnjena je zakonska regulativa i koje je dozvole potrebno ishoditi za upravljanje bespilotnim letjelicama.

Prikazan je način registracije leta pomoću aplikacije AMC Portal Mobile. Nakon teoretskog dijela pristupilo se praktičnom. Izvršen je prikaz leta više vrsta dronova. Ubrzo nakon što su dronovi preletjeli nasad i prikupili podatke (snimke) prikazan je postupak obrade tih snimaka te analiza i izvođenje zaključaka za potrebne agrotehničke operacije.

Predstavljen je novi dron DJI Mavic 3 Multispectral sa svojim ključnim prednostima u odnosu na starijeg brata. S tim dronom je odrađeno multispektralno snimanje maslinika. Nakon toga su snimke obrađene u softveru Pix4dFields i dobivena je karta vegetacijskih indeksa. Iz te karte mogu se odrediti područja u nasadu koja su zahvaćena nekim problemom. Ukratko, uz pomoć NDVI i ostalih indeksa prema refleksiji klorofila vide se područja u nasadu koja imaju manje klorofila i upućuju na mogućnost nekog problema – nedostatak hraniva, nedostatak vode ili pojavu bolesti/ štetnika.

Nakon određivanja područja zahvaćenih nekim problemom pristupa se direktnom uvidu problema na terenu i daljnjim analizama. Nakon potvrđivanja izvora problema pristupa se primjeni potrebnih agrotehničkih operacija ili izradi aplikativnih karata (npr. karta prihrane). Ako poljoprivrednik ima strojeve za preciznu aplikaciju ili varijabilnu aplikaciju u računalo stroja mogu se unijeti aplikativne karte prema kojima ti strojevi precizno vrše potrebne agrotehničke operacije, tj. točno na potrebnom mjestu.

Primjena ovakve tehnologije u konačnici može rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje kroz smanjenje radnih sati strojeva, radnika i uštedom repromaterijala. Istovremeno se može povećati kvaliteta i kvantiteta uroda uz ekološki značaj te sve to na kraju povećava profit u proizvodnji.

Osim dronova za snimanje nasada, polaznicima je prezentiran i dron DJI AGRAS T30. On se može koristiti za provedbu agrotehničkih operacija (folijarna prihrana ili prskanje zaštitnih sredstava). Važna napomena! Tretiranje iz zraka trenutno nije dopušteno po zakonskoj regulativi EU pa tako ni RH.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Prethodni članakUzgoj uljne buče i proizvodnja bučinog ulja
Sljedeći članakKvarenje mlijeka i mliječnih proizvoda
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.