“Pajasen osvaja Hrvatsku!”, “Otrovna biljka koja se nekontrolirano širi”, “Uzbuna zbog opasnog smrdljivog stabla”. To su samo su neki od naslova koji se u posljednje vrijeme mogu pronaći. Vezani su za invazivnu stranu vrstu žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle).

Nažalost, pajasen danas nije teško uočiti u prirodi Hrvatske. Široko je rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.

Pojavljuje se unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobalju.

Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (tzv. Unijin popis). Tako se ne smije unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište Republike Hrvatske, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.

Što je pajasen?

Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku, uspostavio brojne populacije.

Zašto je pajasen problem?

Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena tla te na zagađen zrak. S obzirom na to, izrazito je prilagodljiva vrsta na klimatske promjene. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina. U njima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

Žljezdasti pajasen izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu. Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine. Zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima. Kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme.

Kako uklanjati pajasen i kontrolirati širenje?

Pajasen je izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina. S malo šale možemo reći da je poput hidre, mitološkog bića. Njoj na mjestu odsječene glave izrastu još dvije te ga se vrlo teško riješiti.

No, nažalost, pajasen nije mit i zato moramo podržati jedni druge u borbi protiv ove invazivne vrste.

Što radi ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zajedno s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, te tvrtkom Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, od 2020. godine provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj. Projekt traje do 1. travnja 2025. godine, a njegova vrijednost iznosi nešto više od 2 i pol milijuna eura, od čega je 60% financirano europskim sredstvima iz programa LIFE.

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen u područjima visoke prirodne vrijednosti: četiri „Natura 2000“ područja ekološke mreže Republike Hrvatske u mediteranskoj regiji (Krka i Pelješac) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). Dodatno, kroz projekte financirane iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost očekuje se uklanjanje pajasena na području NP Kornati i PP Telašćica.

Uz aktivnosti uklanjanja pajasena, predviđeno je i sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, proširenje trenutnog zakonodavnog okvira te edukacija i osvještavanje javnosti o pajasenu i drugim invazivnim stranim vrstama.

Što možete vi učiniti?

Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana. Oni mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta).

Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan. Može se učiniti putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.

Dakle, svojim aktivnim sudjelovanjem, možete doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja pajasena na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, te na taj način očuvati prirodu Republike Hrvatske.

Sve informacije o invazivnim stranim vrstama dostupne su na internetskoj stranici www.invazivnevrste.hr, uz korisne savjete koje možete slijediti za sprječavanje invazije stranih vrsta.

Mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj dostupna je za IOS i Android uređaje. Može se besplatno preuzeti na mrežnim trgovinama App Store i Google Play.

Više o projektu LIFE CONTRA Ailanthus i samom pajasenu može se saznati na internetskoj stranici projekta https://lifeailanthus.hr/ te na stranicama društvenih mreža:

https://www.facebook.com/life.contra.ailanthus.hr

https://www.instagram.com/life_contra_ailanthus/

Pajasen (Ailanthus altissima). Foto: Sandra Slivar

Zrelo žensko stablo pajasena godišnje proizvede i 325.000 krilatih plodova koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Foto: Petra Kutleša
Infografika: Kako uspješno, a po okoliš prihvatljivo, ukloniti pajasen

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje