Marijana Petir je uputila nakon usvajanja Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom o GMO-a u Hrvatskome saboru, inicijativu Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravstva da poduzmu aktivnosti na uspostavi jasnih kriterija u Republici Hrvatskoj vezanih uz označavanje „GMO free“ proizvoda. Također i na jačanju kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za genetski modificirane organizme.

Ministarstvo poljoprivrede pozitivno se je očitovalo o ovoj inicijativi. Pristupilo je izradi Zakona o označavanju hrane proizvedene bez genetski modificiranih organizama. Održana je 1. sjednica Povjerenstva za izradu Zakona; u nju su uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede uključeni i predstavnici Ministarstva zdravstva. Zatim Državnog inspektorata, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnici akademske zajednice s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta u zagrebu i Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Novim zakonom odredit će se hrana koja će moći biti označena kao hrana proizvedena bez GMO. Propisat će se način njenog označavanja i zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni; sve kako bi se hrana označila kao hrana proizvedena bez GMO-a, te obveze subjekata u poslovanju s hranom. Uz navedeno, uspostavit će se službene kontrole. One će provoditi inspekcije Državnog inspektorata nadležne za hranu i delegirana tijela (akreditirana certifikacijska tijela) ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede.

Pokretanje aktivnosti za izradu Zakona koji će omogućiti označavanje „GMO free“ proizvoda, pa time i prepoznavanje/razlikovanje ovih proizvoda na tržištu i podizanje njihove konkurentnosti, veliki je iskorak i za zaštitu potrošača. Također i za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, rekla je Marijana Petir, zahvalivši Ministarstvu poljoprivrede na prihvaćanju ove Inicijative.

Petir je podsjetila da su zastupnici Hrvatskoga sabora u ožujku ove godine dali jednoglasnu potporu Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a; s njom je potvrđeno jasno i nedvosmisleno opredjeljenje da je Republika Hrvatska GMO-free zemlja; potrebno ju je promovirati i brendirati kao zemlju domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a.

Petir je najavila i buduće aktivnosti te planiranu suradnju s državama; one se nalaze na području Alpe-Adria-Dunav i pozvala ih da se priključe ovoj Inicijativi te ulože potrebni napor; sve kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana s ciljem očuvanja bioraznolikosti; zatim i okolišno osjetljivog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEkološka proizvodnja i zdrav život nemaju alternativu!
Sljedeći članakRast otkupnih cijena mlijeka, a isporuka manja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.