Hrvatska je jedna od šest europskih zemalja u kojima je pokrenuta edukativna kampanja „EU bira sigurnu hranu“. Njezin je cilj povećati informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica te ukazati na visoke EU standarde vezane uz sigurnost hrane.

Iza tih procesa stoje znanstvenici okupljeni oko najvišeg savjetodavnog tijela EU u području sigurnosti hrane – Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Oni svojim radom jamče da je hrana na europskom tlu, pa tako i na hrvatskom tržištu, sigurna za konzumaciju.

Kampanju su pokrenule EFSA i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ostalih partnera. Kampanjom će se povećati informiranost građana o načinima tumačenja deklaracija, čuvanja i pripremanja namirnica s ciljem smanjenja akrilamida u hrani, pravilnog održavanja higijene hrane, odabira namirnica temeljem preporučenih hranjivih vrijednosti te gdje pronaći informacije o alergenima koji se nalaze u hrani.

Kampanja je usmjerena na sve građane, uz dodatni fokus na žene i roditelje male djece. Oni, kako pokazuju rezultati nekih ranijih istraživanja, češće brinu o hrani u kućanstvu. Tako je vjerojatnije i da će dovesti u pitanje njezinu sigurnost te tražiti informacije. Kampanjom se želi na jednostavan i lako razumljiv način informirati sve one koji su zainteresirani za zdrav život, kuhanje, aktivan životni stil i sigurnost hrane, ali su ponekad zbunjeni kompleksnim i stručnim informacijama.

-Iako Hrvatska ne može konkurirati količinom proizvodnje industrijama hrane velikih država, naša hrana je globalno prepoznata kao sigurna i hranjiva, uz bogatu tradiciju proizvodnje proizvoda posebne kvalitete. Tome u prilog govori 31 zaštićen naziv hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda na razini EU.

Kvaliteta i sigurnost hrane prioritet je ove Vlade. To dokazuju i godišnja ulaganja u programe monitoringa u vrijednosti od 32 milijuna kuna. Također, Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) brži je i transparentniji nego ikada u informiranju i zaštiti potrošača. Do sada je povučeno i opozvano više proizvoda nego cijele protekle godine, kao rezultat konsenzusa na razini Europe da potrošači u EU imaju najveću moguću razinu zaštite zdravlja, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U povodu pokretanja kampanje „EU bira sigurnu hranu“ ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić istaknula je:

Ova važna inicijativa dodatno će osnažiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane. U tome je ključna suradnja EFSA-e, organizacija za zaštitu potrošača, proizvođača hrane i civilnog društva, te nacionalnih institucija za sigurnost hrane kao što je Ministarstvo poljoprivrede i naša agencija. Novost je ta da o sigurnosti hrane govorimo na novi način, prilagođen potrošačima. Iznimno je važno da građani Europske unije znaju da mogu vjerovati hrani koju konzumiraju, gdje god se u Europi nalazili.

Europski sustav sigurnosti hrane smatra se jednim od najsigurnijih na svijetu. EFSA surađuje s vrhunskim znanstvenicima, a EFSA-ini stručnjaci podijeljeni su u deset znanstvenih panela, ovisno o područjima. U svakom panelu sudjeluje 21 vodeći europski znanstvenik. Paneli formiraju i svoje radne skupine koje se sastoje od stručnjaka iz zemalja članica sukladno podtemi koja se obrađuje.

Podaci Eurobarometra o tome koliko su građani svjesni europskog sustava sigurnosti hrane dodatni su povod za ovakvu kampanju. Ona se uz Hrvatsku provodi i u Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji i Poljskoj. One su odabrane i s obzirom na svoju veličinu, dužinu članstva i geografski položaj. Upravo je, prema spomenutom Eurobarometru, sigurnost hrane jedan od glavnih čimbenika koje hrvatski potrošači uzimaju u obzir pri kupnji namirnica. Oni sigurnost hrane stavljaju na prvo mjesto (69%), odnosno važnija im je čak i od cijene (63%)[1].

U okviru kampanje izrađena je posebna mrežna stranica EUChooseSafeFood. Na njoj potrošači mogu pronaći informacije o najrelevantnijim temama iz područja sigurnosti hrane, lako razumljive savjete i smjernice za pripremu hrane. Hrvatske potrošače educirat će se kako razumjeti oznake na hrani. Uz to će im se, primjerice, na jednostavan način objasniti da se „upotrijebiti do” tiče sigurnosti hrane. „Najbolje upotrijebiti do” se pak tiče kvalitete hrane te da je ta razlika značajna.

Usto, kampanja će informirati potrošače kako pravilno održavati higijenu kod kuće i rukovati namirnicama. Koliko god hrana bila sigurna i provjerena u prodavaonicama, ona isto tako može postati nesigurna zbog nedostatne higijene u kuhinji, ako ne pazimo što radimo s priborom za kuhanje, daskama za rezanje i radnim plohama, ako ne održavamo kuhinjska pomagala, ne peremo povrće… Sve su to teme koje kampanja „EU bira sigurnu hranu“ obuhvaća. 

Kako bi što veći broj potrošača bio informiran i educiran o sigurnosti hrane, kampanju podržava i niz partnera. Oni svojom stručnošću doprinose njezinoj vidljivosti. Putem vlastitih kanala učiniti će ove materijale dostupnima i osvijestiti potrošače gdje mogu pronaći relevantne savjete i smjernice. Podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Europski centar za izvrsnost potrošača, Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatska gospodarska komora, Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr.  Andrija Štampar” i Hrvatski zbor nutricionista.

Osim spomenutih institucija u kampanju su uključeni i naš poznati chef Mate Janković, voditeljice Antonija Blaće i Doris Pinčić, food blogerica Maja Brekalo i fitness trener Mario Valentić. Oni prepoznaju važnost sigurnosti hrane te će ovu temu uz praktične savjete nastojati približiti javnosti.

kampanja o sigurnosti hrane
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković
 class=
Ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolic
kampanja o sigurnosti hrane
kampanja o sigurnosti hrane
Prethodni članakSamoniklo ljekovito bilje iz šume
Sljedeći članakSkrivena hrana iz prirode
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.