Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), pokrenulo je financijske instrumente – Mikro i Male zajmove za ruralni razvoj – u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., koji se sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sredstva rezervirana za financijske instrumente iznose pola milijarde kuna. Mikro i Mali zajmovi namijenjeni su poljoprivrednicima, prerađivačima poljoprivrednih proizvoda te subjektima koji djeluju u sektoru šumarstva, i to u sljedećim tipovima operacija:

• 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
• 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš
• 4.1.3 Korištenje obnovljivih izvora energije
• 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
• 4.2.2 Korištenje obnovljivih izvora energije
• 6.4.1 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
• 8.6.1 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima
• 8.6.2 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Mikro zajmovi namijenjeni su investicijama u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a moguće je financirati i troškove koji nisu prihvatljivi za bespovratna sredstva (kao što su primjerice kupnja živih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme, obrtna sredstva). Zajam od 1.000 do 25.000 eura moguće je ostvariti uz kamatnu stopu od 0,5 i 1,0 %, dok je za mljekarski sektor kamatna stopa tek 0,1%. Rok korištenja zajma je 6 mjeseci, a otplata je moguća uz poček od 12 mjeseci ako je rok otplate dulji od 2 godine. Najdulji rok otplate ovog zajma je 5 godina uključujući poček.

Mali zajmovi imaju istu namjenu kao i Mikro zajmovi i jednake uvjete financiranja samo ovdje iznos zajma iznosi od 25.001 do 50.000 eura i rok otplate je 10 godina.

HAMAG-BICRO raspisao je Program Mikro i Malih zajmovi za ruralni razvoj, a prvi zahtjevi za zajam podnose se od 1. rujna 2018. godine. Programi su otvoreni do 31.12.2020. godine, a zahtjevi će se uzimati u obradu prema datumu zaprimanja.

Obrazac zahtjeva za zajam, upute za postupak prijave i popis potrebne dokumentacije preuzmite na stranicama HAMAG-BICRO-a:
• Mikro zajam za ruralni razvoj
• Mali zajam za ruralni razvoj

Pitanja o uvjetima korištenja zajmova i o postupku prijave možete uputiti na zajmovi.ruralni@hamagbicro.hr, a sve novosti oko financijskih instrumenata pratite na ruralnirazvoj.hr. Općenita pitanja o financijskim instrumentima Programa ruralnog razvoja uputite na: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ruralni razvoj: FI.PRR@mps.hr.

Prethodni članakMinimalna nadmorska visina za sadnju badema?
Sljedeći članakKanibalizam kod kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.