U petak, 28. listopada 2022. godine, utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji. 

Karakteristično je za trenutnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja. Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.

Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021/2022 godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.

S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:

  • onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće,
  • s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
  • držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su:

  • obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu,
  • obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost),
  • obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
  • za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22).

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:

  • iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
  • potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,
  • cijanoza kreste i podbradnjaka,
  • sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu,
  • značajan pad nesivosti i valivosti te loša  kvaliteta ljuske jajeta,
  • živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
  • krvarenja krijeste i podbradnjaka.

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje