Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi, a u Hrvatskoj je prvi put otkrivena 2009. Bolest je do danas potvrđena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 

U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

 

Podsjećamo vinogradare na pravovremenu provedbu obveznih fitosanitarnih mjera, odnosno na obvezno suzbijanje vektora – američkog cvrčka koje se obavlja tretiranjem registriranim insekticidima i to prvi puta do sredine lipnja, drugi puta početkom srpnja, a po potrebi i krajem srpnja. Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze („Narodne novine“ broj 46/2017). Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje američkog cvrčka u demarkiranom području (zaraženo područje i sigurnosno područje koje ga  okružuje) jer jedino tako možemo spriječiti daljnje širene zlatne žutice. Svi posjednici vinove loze obvezni su pratiti nazočnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati njegovu pojavu.

 

Osim obveznih mjera uklanjanja i uništavanja zaraženih trsova koji pokazuju simptome zaraze te suzbijanje vektora, američkog cvrčka, u demarkiranim područjima obvezna mjera je i krčenje zapuštenih vinograda i obične pavitine (Clematis vitalbe), sporednog domaćina žutice vinove loze.

 

U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Republike Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze.

 

Uzročnik bolesti je fitoplazma Grapevine flavescence doreé, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a prenosi je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Američki cvrčak je za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti koji uzrokuje epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu. Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).

 

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krto je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a drugi simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, grožđe na zaraženom trsu vene, smežura se  i postupno se osuši čitav grozd.

 

Zlatna žutica bolest je protiv koje možemo dobiti bitku samo ako će se svi vinogradari i inspekcijske službe aktivno i savjesno uključiti u provođenje propisanih mjera. Zaštitite svoje vinograde, redovito pregledavajte trsove i na vrijeme se javite našoj fitosanitarnoj inspekciji ili Zavodu za zaštitu bilja”, poručio je ministar Tomislav Tolušić vinogradarima.

 

Kontakti fitosanitarne inspekcije.

Prethodni članakUtvrđivanje prava vlasništva
Sljedeći članakPoziv na okrugli stol na temu:„Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede“
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.