Proces zaštite naziva „Varaždinsko zelje“ oznakom izvornosti započeo je u svibnju 2011. godine kada je Udruga proizvođača povrća i voća „Zeljari“ općine Vidovec podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu naziva. U studenom 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede donosi Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime naziv „Varaždinsko zelje“ postaje zaštićen u Republici Hrvatskoj.

 

U lipnju 2013. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“ oznakom izvornosti na razini Europske unije. Nakon provjere dostavljene dokumentacije,  Europska komisija je 07. srpnja 2015. godine objavila u Službenom listu obavijest o podnesenom zahtjevu za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“ čime je započelo tromjesečno razdoblje za podnošenje prigovora.

 

Dana 16. listopada 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede obaviješteno je od strane Europske komisije o zaprimljenom prigovoru Republike Slovenije na Zahtjev za registraciju naziva  „Varaždinsko zelje“.

 

Slovensko Ministarstvo poljoprivrede u svojem prigovoru navodi da bi registracija naziva „Varaždinsko zelje“ mogla biti u suprotnosti s člankom 10. stavkom 1. podstavcima b) i c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali nisu dostavili obrazloženje. Za dostavu obrazložene izjave, na što su se pozvali u svom prigovoru, imaju rok od dva mjeseca. Europska komisija će provjeriti opravdanost obrazloženog prigovora te o istome obavijestiti Republiku Hrvatsku odnosno Ministarstvo poljoprivrede.

 

Članci Uredbe na koje se poziva slovenska strana odnose se na nazive biljne sorte ili životinjske pasmine sa kojima registrirani naziv ne smije biti u suprotnosti, zatim na nazive koji mogu biti homonimi sa već registriranim nazivom te na moguću dugotrajnu uporabu žiga na proizvodu za koji se traži registracija naziva. Koji od ovih mogućih razloga Slovenija drži osnovom za prigovor, u ovom trenutku nemamo saznanja, za to će trebati pričekati njihovo obrazloženje uloženog prigovora.

Prethodni članakPriprema kiseljenih krastavaca
Sljedeći članakPojava štetnih gusjenica na uljanoj repici
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.