Od ove jeseni Ministarstvo poljoprivrede uvodi novi model Školske sheme. Za razliku od prošle školske godine, kada su podnositelji zahtjeva bile škole, u ovogodišnjoj Školskoj shemi to su osnivači školskih ustanova. Škole će odabirati dobavljača odnosno kvalitetne proizvode iz najbližeg lokalnog okruženja, a zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi podnosit će osnivači škola.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u Školskoj shemi (otvoren do 25. rujna 2018.) i Javni poziv za iskaz dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi (otvoren tijekom cijele školske godine 2018./2019.).

Voće i povrće ponudit će se učenicima u osnovnim i srednjim školama, a mlijeko i mliječni proizvodi učenicima od 1. do 4. razreda osnovnih škola kao zaseban obrok neovisno od obroka u okviru školske prehrane.

„Školskom shemom dajemo prednost lokalnim poljoprivrednicima, jer želimo da naša djeca jedu svježu, lokalno uzgojenu hranu. Tako čuvamo radna mjesta u poljoprivredi i razvijamo hrvatsko selo. Školska shema je važan projekt jer osim poticanja na usvajanje zdravih prehrambenih navika, našim školarcima podižemo i svijest o važnosti odabira kvalitetne i svježe, lokalno uzgojene hrane. Uz edukativne radionice i posjet lokalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima širimo znanje novih generacija i postavljamo temeljne vrijednosti osviještenih potrošača.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji poziva sve škole u Hrvatskoj da se uključe u Školsku shemu.

Shema školskog voća provodi se od 2013. godine kada je u njoj sudjelovalo 720 škola i nešto manje od 140.000 učenika od 1. do 4. razreda, a voće je isporučivalo 15 dobavljača. U drugoj godini provedbe sheme uključili su se i učenici od 1. do 8. razreda, odnosno više od 773 škola i nešto manje od 300.000 učenika, a voće je isporučivalo 24 dobavljača koji su dostavljali sve vrste voća i povrća: breskve, jabuke, nektarine, šljive, mandarine, kruške, jagode, trešnje, mrkvu i rajčicu. U trećoj godini provedbe sheme sudjelovalo je 32 dobavljača, 770 škola i nešto manje od 300.000 učenika. U četvrtoj godini provedbe sudjelovale su i srednje škole (397.227 učenika u 1.054 škole, a voće je isporučivalo 30 dobavljača), jer je ispitivanje prehrambenih navika pokazalo da potrošnja voća i povrća opada s porastom dobi školaraca. U prošloj školskoj godini u Školskoj shemi sudjelovalo je 1.063 škole, 402.874 učenika i 53 dobavljača, a na raspolaganju je bilo 2,5 milijuna eura.

Dobavljači isporučuju 100 do 150 g voća i povrća po djetetu tjedno te 0,15-0,25 l mlijeka, jogurta, vrhnja i sl. Od početka provedbe Školske sheme dobavljačima za voće isplaćeno je oko 54 milijuna kuna, a za mlijeko i mliječne proizvode 5 milijuna kuna. U tom vremenskom razdoblju djeca su pojela više od 4,5 tone voća i popili 1.200.000 litara mlijeka i mliječnih proizvoda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHorizont Adria trgovina s konjičkom opremom i opremom za poljoprivredu
Sljedeći članakKukuljica progriza korijenje biljaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.