Zbog uvođenja novih vrsta potpora u IAKS mjerama 10 i 14 produljuje se rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva do 28. lipnja 2021. Sukladno tome produljuje se rok za izmjene ili dopune već podnesenih jedinstvenih zahtjeva do 13. srpnja 2021. Također i rok za zakašnjele zahtjeve do 23. srpnja 2021., kao i rok za dostavu potrebne dokumentacije u pojedinim mjerama.

Ovaj tjedan stupit će na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. Njime se uvode nove vrste potpora u Mjeri 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene te Mjeri 14 Dobrobit životinja.

Navedenim izmjenama i dopunama u Mjeru 10 uvodi se novi tip operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, a za tipove operacija 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira povećavaju se postojeći iznosi potpore.

U Mjeru 14 u tipu operacije 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu, kod kategorije životinja krmače i nazimice, uvodi se potpora za Poboljšanu skrb u prasilištu. Također i za Smanjenje toplinskog stresa u ljetnim mjesecima pojačanim protokom zraka ili raspršivanjem vodom. Dodatno, u tipu operacije 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu i tipu operacije 14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu uvedeno je novo područje dobrobiti životinja Poboljšana hranidba te je uvedena diferencirana potpora za koze i ovce u proizvodnji mlijeka te mesa.

Povećani su iznosi potpore za pojedine zahtjeve dobrobiti životinja u svim tipovima operacija. Kod odbijene prasadi, tovnih svinja, brojlera i purana potpora će se izračunavati uvažavajući turnusni karakter proizvodnje. Također, u svim tipovima operacija koji u okviru područja dobrobiti Poboljšana hranidba imaju zahtjev izrade i provedbe plana hranidbe uvodi se obveza kombiniranja ovog područja dobrobiti sa najmanje jednim zahtjevom iz ostalih područja dobrobiti životinja.

Prethodni članakObzor Europa za stvaranje zdravije, zelenije i digitalnije Europe
Sljedeći članakVinarija Horvat ima jedno od najskupljih hrvatskih vina!
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr