Zbog uvođenja novih vrsta potpora u IAKS mjerama 10 i 14 produljuje se rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva do 28. lipnja 2021. Sukladno tome produljuje se rok za izmjene ili dopune već podnesenih jedinstvenih zahtjeva do 13. srpnja 2021. Također i rok za zakašnjele zahtjeve do 23. srpnja 2021., kao i rok za dostavu potrebne dokumentacije u pojedinim mjerama.

Ovaj tjedan stupit će na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. Njime se uvode nove vrste potpora u Mjeri 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene te Mjeri 14 Dobrobit životinja.

Navedenim izmjenama i dopunama u Mjeru 10 uvodi se novi tip operacije 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, a za tipove operacija 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira povećavaju se postojeći iznosi potpore.

U Mjeru 14 u tipu operacije 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu, kod kategorije životinja krmače i nazimice, uvodi se potpora za Poboljšanu skrb u prasilištu. Također i za Smanjenje toplinskog stresa u ljetnim mjesecima pojačanim protokom zraka ili raspršivanjem vodom. Dodatno, u tipu operacije 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu i tipu operacije 14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu uvedeno je novo područje dobrobiti životinja Poboljšana hranidba te je uvedena diferencirana potpora za koze i ovce u proizvodnji mlijeka te mesa.

Povećani su iznosi potpore za pojedine zahtjeve dobrobiti životinja u svim tipovima operacija. Kod odbijene prasadi, tovnih svinja, brojlera i purana potpora će se izračunavati uvažavajući turnusni karakter proizvodnje. Također, u svim tipovima operacija koji u okviru područja dobrobiti Poboljšana hranidba imaju zahtjev izrade i provedbe plana hranidbe uvodi se obveza kombiniranja ovog područja dobrobiti sa najmanje jednim zahtjevom iz ostalih područja dobrobiti životinja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObzor Europa za stvaranje zdravije, zelenije i digitalnije Europe
Sljedeći članakVinarija Horvat ima jedno od najskupljih hrvatskih vina!
Avatar
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr