U Bolu na Braču, u četvrtak 25. svibnja počela je 2. Međunarodna konferencija Dani sunca 2023 koja obuhvaća razne teme iz područja iskorištenja potencijala sunčeve energije, pa tako i u poljoprivredi.

Uvodno je sudionike pozdravila direktorica udruženja Obnovljivi izvori Hrvatske, Maja Pokrovac i pritom iznijela preporuke koje je Europska komisija uputila Hrvatskoj za zelenu tranziciju i bolje korištenje obnovljivih izvora energije. Budući da snažniji razvoj solarnih kapaciteta u Hrvatskoj prvvenstveno koče administrativne prepreke, Maja Pokorvac izrazila je nadu da će donositelji odluka prepoznati važnost i mogućnosti koje donosi ulaganje u solarne elektrane, te je naglasila potrebu za boljim dijalogom i komunikacijom, kao i sve bolju suradnju s akademskom zajednicom.

Sudionicima konferencije obratila se i Walburga Hemetsbereger, direktorica krovnog europskog udruženja Solar Power Europe koja je u prezentaciji: Put prema 2050. popločan je solarnom energijom, iznijela podatke o snažnom razvoju solarne energije u Europi. Samo u prošloj godini Europa je instalirala više od 41 GW novih solarnih instalacija što je povećanje od 47% u odnosu na 2021. godinu. Sandra Voća, prodekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je ključnu ulogu znanosti u donošenju rješenja za očuvanje okoliša, ali i prenošenju znanja na studente i gospodarstvenike.

Katarina Marčić, načelnica općine Bol i Mate Šimundić, predsjednik županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije poslali su poruke da je loklan zajednica spremna za projekte i snažnije uvođenje solarnih elektrana. Video obraćenjem, zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler napomenuo je ciljeve Zelenog plana i klimatsku neutralnost EU do 2050.g i da Hrvatska ima velik prostor za napredak jer je sektor obnovljivih izvora energije među najbrže rastućima u EU.

Državni tajnik u Ministarstvu Gospodarstva, Ivo Milatić iznio je podatke o dosadašnjem razvoju kapaciteta obnovljivih izvora energije u RH i rekao da je najveći napredak postignut kod vjetroelektrana, no očekuje skori i brz rast i solarnih kapaciteta.

Walburga Hemetsbereger, direktorica krovnog europskog udruženja Solar Power Europe koja je u prezentaciji: Put prema 2050. popločan je solarnom energijom, iznijela podatke o snažnom razvoju solarne energije u Europi. Samo u prošloj godini Europa je instalirala više od 41 GW novih solarnih instalacija što je povećanje od 47% u odnosu na 2021. godinu.

Prošlu je godinu obilježila energetska kriza koja je uzrokovala izrazito veliku volatilnost cijena električne energije, a odgovor Europe bio je okretanje prema čistoj, dostupnoj, obnovljivoj energiji te ponajviše krovnim solarnim instalacijama. No dug je put do energetske neovisnosti uz OIE i na njemu ključnu ulogu imaju i imat će javne politike, što je bila tema panela prvog dana konferencije koja u oba dana donosi obilje aktualnih, važnih i informativnih rasprava o budućnosti razvoja solarne energije u Hrvatskoj, regiji i Europi.

Prethodni članakVrhunske domaće neretvanske jagode!
Sljedeći članakENNA Fruit d.o.o., otkupni centar u Opuzenu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.