U periodu od 09. do 14. svibnja 2016. godine na području Splitsko-dalmatinske županije provedena je operativna akcija kodnog naziva „MESAR 2016“ u kojoj su sudjelovali službenici Ministarstva poljoprivrede, Sektora veterinarske inspekcije i službenici Ministarstva financija, Carinske uprave, Službe za mobilne jedinice.

Cilj operativne akcije bio je usmjeren na kontrolu podrijetla i označavanja životinja u klaonicama, prijevoza životinja u cestovnom prometu, zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla koja se nudi na prodaju, te sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti klanja stoke.

Pojačane mjere nadzora provodile su se na ukupno deset lokacija na području Splitsko-dalmatinske županije, za koje je postojala osnova sumnje da se na istima obavljaju radnje kojima se krše zakonski propisi koji reguliraju promet žive stoke i mesa, te obavljanja registrirane djelatnosti.

Nadzor je obuhvatio odobrene objekte za klanje papkara, registrirane objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla – mesnice, te objekte koji obavljaju neregistriranu djelatnost – ilegalne klaonice, vezano za klanje domaćih životinja i stavljanje mesa na tržište, kao i označavanje i promet životinja namijenjenih klanju. Tijekom nadzora u objektima je zatečeno meso koje potječe od životinja bez provedenog propisanog ante mortem pregleda životinja prije klanja i bez provedenog post mortem pregleda trupova zaklanih životinja poslije klanja. Zatečeno je meso nepoznatog podrijetla, bez oznake zdravstvene ispravnosti, bez ispravne prateće dokumentacije, čime nije bilo moguće utvrditi njegovu sljedivost. Nadzorom je utvrđeno i obavljanje djelatnosti klanja papkara bez ikakvog nadzora u ilegalnim klaonicama.

Radi otklanjanja neposredne opasnosti za zdravlje ljudi zatečeno meso s pripadajućim organima neškodljivo je uklonjeno.

Također, tijekom nadzora su zatečene životinje bez propisane javne isprave Svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla istih, bez propisanih identifikacijskih oznaka i dokumentacije o njihovom stavljanju u promet.

Protiv počinitelja prekršaja pokrenute su Zakonom propisane upravne mjere te su izdani optužni prijedlozi. 

U tri slučaja utvrđeno je da fizičke osobe obavljaju djelatnost klanja odnosno prijevoza stoke, a da isto nisu registrirale sukladno važećim zakonskim odredbama, te su izdani optužni prijedlozi i prekršajni nalozi, te upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Također, izdan je i prekršajni nalog zbog povrede odredbi Zakona o trgovini na način da trgovački mesarski obrt nije imao evidencije o podrijetlu proizvoda.

Ukupno je prilikom provođenja akcije izdano i provedeno osam upravnih mjera zabrane stavljanja na tržište i neškodljivog uklanjanja svježeg i smrznutog mesa u količini od 1450,00 kg zatečenog u mesnicama i u klaonicama bez dokumentacije o podrijetlu i sljedivosti, te bez propisanih oznaka zdravstvene ispravnosti. 

Izdano je šest optužnih prijedloga radi utvrđenih povreda odredbi Zakona o veterinarstvu zbog kršenja propisa koji reguliraju područje identifikacije, registracije, premještanja životinja, načina vođenja evidencija, načina i postupka označavanja životinja, načina i postupka s markicama i putnim listovima, zbog prometa životinjama bez propisane Svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje,  radi stavljanja na tržište mesa bez dokumentacije o sljedivosti i oznake zdravstvene ispravnosti te radi ilegalnog klanja i stavljanja mesa na tržište. Oznaka zdravstvene ispravnosti stavlja se na meso zaklanih životinja koje su bile podvrgnute ante i post mortem pregledu i ako ne postoje razlozi na temelju kojih bi se meso moglo proglasiti neprikladnim za prehranu ljudi.

Također podnesena je jedna kaznena prijava radi utvrđenog prometa životinjama bez propisane dokumentacije o podrijetlu, zdravstvenom stanju i bez identifikacijskih oznaka, te nedozvoljenog premještanja istih životinja.

Prethodni članakMousse kolač
Sljedeći članakIskustva s bespilotnim letjelicama u poljoprivrednoj proizvodnji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.