Ministarstvo poljoprivrede objavilo je izmjenu Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 22/15), radi nepovoljnih uvjeta kreditiranja poljoprivredne proizvodnje te nedavnog raspisivanja natječaja za podmjeru 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“.

 

Izmjenom Akcijskog programa svim poljoprivrednim gospodarstvima sa površinama i/ili objektima unutar zona ranjivih na nitrate i koja posjeduju domaće životinje omogućeno je prijelazno razdoblje za izgradnju adekvatnih spremnika za stajski gnoj do 1. srpnja 2017. godine.

 

Na ovaj je način omogućeno razdoblje za adekvatnu prilagodbu zahtjevima Akcijskog programa uz korištenje raspoloživih i za to namijenjenih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

 

Podsjećamo kako je Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine. Njime je poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) propisan niz obveza vezano uz adekvatno upravljanje gnojivom na gospodarstvu kako bi se zaštitila vodna tijela od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, kao i postiglo dobro stanje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda.

 

Jedna od propisanih mjera, svakako financijski najzahtjevnija za poljoprivredne proizvođače, odnosila se na način i uvjete skladištenja stajskog gnoja na gospodarstvu. Naime, spremnici za stajski gnoj moraju biti nepropusni i veličinom udovoljavati prikupljanju i čuvanju stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

 

Prvotnim Akcijskom planom omogućena su prijelazna razdoblja za izgradnju spremnika za stajski gnoj od četiri godine od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji za poljoprivredna gospodarstva s jednim uvjetnim grlom (UG) ili manje te dvije godine – do 1. srpnja 2015. godine, za poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju više od jednog uvjetnog grla.

 

Izmjena Akcijskog plana  mjera je koja će olakšati poslovanje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te im ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu i korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za ovu namjenu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravo na naknadu i prijevremena mirovina
Sljedeći članakObjavljen Natječaj za provedbu podmjere 7.1.- provedba operacije 7.1.1.
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.