Europska komisija pozvala na sudjelovanje u postupku postizanja sporazuma temeljem slovenskog prigovora na Zahtjev za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“

 width=Proces zaštite naziva „Varaždinsko zelje“ oznakom izvornosti započeo je u svibnju 2011. godine kada je Udruga proizvođača povrća i voća „Zeljari“ Općine Vidovec podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu naziva. U studenom 2011. godine Ministarstvo poljoprivrede donosi Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime naziv „Varaždinsko zelje“ postaje zaštićen u Republici Hrvatskoj.

U lipnju 2013. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“ oznakom izvornosti na razini Europske unije. Nakon provjere dostavljene dokumentacije, Europska komisija je 07. srpnja 2015. godine objavila u Službenom listu obavijest o podnesenom zahtjevu za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“ čime je započelo tromjesečno razdoblje za podnošenje prigovora.

Dana 16. listopada 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede obaviješteno je od strane Europske komisije o zaprimljenom prigovoru Republike Slovenije na Zahtjev za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“. Republika Slovenija je imala rok od dva mjeseca za dostavu obrazložene izjave o prigovoru Europskoj komisiji i to je učinila 4. prosinca 2015. godine.

Dana 28. siječnja 2016. godine Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je od strane Europske komisije obrazloženu izjavu o prigovoru Republike Slovenije na Zahtjev za registraciju naziva „Varaždinsko zelje“ . U skladu s člankom 51. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europska Komisija je uputila poziv prigovaratelju (Sloveniji) i podnositelju zahtjeva (Hrvatskoj) na sudjelovanje u postupku za postizanje sporazuma u roku od tri mjeseca. Ukoliko sporazum ne bude postignut u tom roku, isti se može produljiti za još najviše tri mjeseca. Hrvatska mora EK izvijestiti o rezultatima tok postupka najkasnije u roku od jednog mjeseca od isteka roka za postizanje sporazuma.

Obrazložena izjava o prigovoru trenutno je u fazi razmatranja od strane Ministarstva poljoprivrede i Udruge proizvođača povrća i voća „Zeljari“ Općine Vidovec, sukladno članku 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14. 12. 2012.). O detaljima prigovora i svim daljnjim radnjama ćemo izvijestiti nakon što stručne službe zajedno s Udrugom proizvođača izvrše analizu navoda slovenske strane.

Prethodni članakKoje povrće saditi u rano proljeće?
Sljedeći članakMalčiranje hrastom crnikom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.