Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom usvojen je u Hrvatskom saboru 17. studenoga i objavljen u Narodnim novinama (117/2017), a na snagu stupa osmog dana od objave. Ovim se zakonom uređuje sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom. Dakle, dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine: proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.

Sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon. Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018. godine, u protivnom oni postaju nevažeći.

Zakon je u postupku usvajanja naišao na golemu potporu zastupnika u Hrvatskom saboru što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta sa 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke osobe sa 1,5 na 2,5 milijuna kuna dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman. Najvišu kaznu primjerice, moguće je izreći ukoliko trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda (čl. 12. točka 14.). Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, ovlast za izricanje privremenih mjera, utvrđivanje i izricanje upravno-kaznenih mjera, te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda.

„Cilj Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu“, ističe ministar Tomislav Tolušić i dodaje da je više od 20 članica EU po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje ovog pitanja usvajanjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak. Zakonom je utvrđena lista sa 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi, to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta i sl.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDugoročno bolovanje
Sljedeći članakKako spriječiti obitelj da proda zemlju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.