Revitalizacija rijeka glavna je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa, koji se na današnji dan obilježava još od 1971. godine. Upravo je revitalizacija određenih riječnih područja u Europskoj Amazoni rezultat koji svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi postići kroz svoj novi projekt čija vrijednost iznosi gotovo pet milijuna eura.

Ulaganjem u obnovu rijeka, močvara i tresetišta ulaže se u klimatski otpornu budućnost. Jako smo sretni što su to prepoznali i naši donori koji su odlučili uložiti u obnovu Mure, Drave i Dunava u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

-Kroz petogodišnji projekt ‘Revitalizacija Europske Amazone’ koji se provodi na području petodržavnog UNESCO-vog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, revitalizirat će se različiti ekosustavi na četiri lokacije. Lokalno stanovništvo će biti direktno uključeno u sve aktivnosti. Osim što ćemo podržat i razvoju održivih oblika poslovanja kroz provedbu održivog gospodarskog inkubatora, povezat ćemo i sve ključne dionike. Sve kako bi zajednički nastavili revitalizirati to područje i nakon završetka našeg projekta, ističe Korn Varga.   

Revitalizirat će se vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji. Tamo će se uspostaviti i model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalnim vrtićima i školama. U Hrvatskoj će se na rijeci Dravi, u blizini ušća rijeke Mure, povezati rukavac. Time će se povećati retencijsko područje za vrijeme većih vodnih valova te ponovno omogućiti protok vode na popularnom kupalištu u blizini općine Legrad.

U Parku prirode Kopački rit čistit će rukavac i tako povezati Dunav s Kopačkim jezerom. Ono je ujedno i najveća stajaća voda u parku. U Srbiji će u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje raditi na konverziji iz plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu. Uz to, istražiti će se kako područje prirodno revitalizirati.

Močvarna su staništa dom za čak 40% svih vrsta. Također i za više od milijardu ljudi u svijetu čija dobrobit izravno ovisi o njima. Stoga su investicije poput ove za Europsku Amazonu, na čijem području živi oko milijun ljudi, od iznimne važnosti. Jedino tako možemo se suočiti s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te ostvariti održivi razvoj, zaključuje Korn Varga.

Projekt “Revitalizacija Europske Amazone” podržava Endangered Landscapes Programm (Program za ugrožene krajolike). S programom upravlja Cambridge Conservation Initiative u partnerstvu s Arcadijom, dobrotvornim fondom Lisbet Rausing i Petera Baldwina.

Prethodni članakTrend proizvodnje mlijeka negativan, broj proizvođača pao ispod 3000
Sljedeći članakŠtrukli u Le Bistrou
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.