Na osječkom Sveučilištu počeo je s radom novi internacionalni studij “Digitalna poljoprivreda”. Studij upravo upisuju studenti koji bi do 2023. trebali steći titulu magistra inženjera agronomije (mag. ing. agr.). Prva će godina, za prvu generaciju, biti bez troškova školarine.

Fakultet agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku ove godine upisuju prvu generaciju studenata na diplomski sveučilišni studij “Digitalna poljoprivreda”. Studij će se, uz sudjelovanje profesora i predavača iz inozemstva, odvijati na engleskom jeziku. Riječ je o jedinstvenom studiju za poslove budućnosti, čiji će stručnjaci pridonijeti unaprjeđivanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i svijetu.

U tijeku su upisi u akademsku godinu 2021./2022. koji traju do 11. listopada. Slobodno je još ukupno 20 mjesta, a na prvoj će godini svi biti oslobođeni troškova školarine.

-Značajno je što se jedan takav studij otvorio upravo u Slavoniji,. Ona je naša najvažnija poljoprivredna regija, s golemim potencijalom za dodatni razvoj. Taj razvoj je, nažalost, nedovoljno iskorišten zbog velikog iseljavanja stanovništva, odnosno gubitka radne snage.

Uvjeren sam kako se, zahvaljujući novim zanimanjima i vještinama, negativan demografski trend može usporiti. Također i kako se Slavonija može vratiti među najznačajnije proizvođače hrane u EU-u. Studij je na engleskom jeziku. Prvenstveno je namijenjen studentima iz inozemstva. Također i zbog profesora koje smo uključili u realizaciju studijskog programa. Istina, epidemija COVID-19 otežala je internacionalizaciju. Međutim, u studij je već uključeno 10-ak profesora iz inozemstva, istaknuo je prodekan za nastavu FAZOS-a Zdenko Lončarić.

Dodao je i kako je studij “Digitalna poljoprivreda” namijenjen studentima koji su završili agronomiju, prehrambenu tehnologiju, šumarstvo, nutricionizam, biologiju, računarstvo, ekonomiju i druge studije iz navedenih područja.

Najboljim ćemo studentima prve generacije ‘Digitalne poljoprivrede‘ ponuditi stipendije i osigurati im siguran posao. U našoj smo kompaniji kontinuirano u potrazi za stručnjacima sa znanjima digitalne poljoprivrede koji će raditi ne samo na digitalizaciji poljoprivrede u Hrvatskoj, već na projektima digitalne transformacije najvećih globalnih proizvođača hrane, naglasio je Matija Žulj, osnivač i direktor AGRIVI-ja. To je jedna od najuspješnijih globalnih aplikacija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Dodao je kako digitalizacija može znatno povećati produktivnost poljoprivredne proizvodnje. Osim toga i popraviti lokalnu samodostatnost, poljoprivrednicima povećati zaradu, a potrošačima dati potpuno transparentan uvid u proces proizvodnje hrane koju konzumiraju.

Studenti zajedničkog sveučilišnog diplomskog studija “Digitalna poljoprivreda” na engleskom jeziku završetkom studija steći će 120 ECTS bodova i akademski stupanj magistra inženjera agronomije.

IZVOR: http://www.glas-slavonije.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKonzervacijski sustav ili konvencionalna obrada tla?
Sljedeći članakŠto posaditi na hladnijoj mikrolokaciji?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.