Zagreb, 07. srpnja 2017. – Zagrebačka županija raspisala je natječaj za najuzorniju seosku ženu Zagrebačke županije za 2017. godinu. Natječaj je otvoren do 31. kolovoza ove godine.
Najuzornija seoska žena Zagrebačke županije treba imati između 25 i 65 godina, biti hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela. Ujedno treba biti poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života, obitelji i zajednice te treba pomagati drugim ženama raznim savjetima i idejama, a da do sada nije sudjelovala na natjecanju za Izbor najuzornije hrvatske seoske žene.
Najuzorniju seosku ženu za Zagrebačku županiju, zajedno s dvije pratilje, izabrat će Stručni sud Izbora za najuzorniju ženu Zagrebačke županije, na temelju zaprimljenih prijava, životopisa i razgovora s kandidatkinjama.
Prve tri izabrane uzorne seoske žene na županijskom izboru, bit će ujedno i predstavnice Zagrebačke županije na državnom Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu za 2017. godinu, koji će se ove godine održati 14. listopada u Karlovcu, u Karlovačkoj županiji. Zagrebačka županija će nagraditi izabranu najuzorniju seosku ženu za Zagrebačku županiju i njezine dvije pratilje novčanim nagradama.
Prijava mora sadržavati: ime i prezime kandidatkinje, adresu stalnog boravka, kontakt podatke, datum i godinu rođenja, bračno stanje, broj djece, zanimanje, državljanstvo, kratak životopis.
Pozivamo sve zainteresirane kandidatkinje da svoje prijave pošalju do 31. kolovoza 2017. godine na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo – za Izbor najuzornije seoske žene Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb ili faxom na broj: 01/6009-474 ili e-mailom na g.matasin@zagrebacka-zupanija.hr.
Inače, diljem svijeta 15. listopada obilježava se kao Svjetski dan seoske žene. Od 2000. godine taj značajan datum obilježava se i u Republici Hrvatskoj, a projekt je započeo upravo u Zagrebačkoj županiji. Ovim projektom želi se skrenuti pozornost čitavom društvu koliko seoske žene zapravo doprinose i kolika je njihova uloga u održavanju i oživljavanju ruralnih područja.
————————————————————————
Kontakt: Martina Brautović, Voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću;
tel: 01/ 6009 499, GSM: 099/ 312 98 25; e-mail: m.brautovic@zagrebacka-zupanija.hr
Prethodni članakOdbijena žalba za ovrhu kuće
Sljedeći članakKako se obračunava staž za sporedno zanimanje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.