UNESCO-u poslana nominacija za prvi u svijetu Petodržavni rezervat biosfere!

31

UNESCO-u je poslana zajednička nominacija za prvi u svijetu Petodržavni rezervat biosfere. Zajednička nominacija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, poslana je 30. rujna UNESCO-u te posljednji je korak slagalice za proglašenje prvog na svijetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Potvrda UNESCO-a očekuje se u lipnju 2020. godine.

Iznimni riječni krajolik Mure, Drave i Dunava, koji se proteže od Austrije do Srbije na 930.000 hektara tvoreći Europsku Amazonu, sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, potvrdom UNESCO-a postat će prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja.

„Prekogranična nominacija snažan je pokazatelj jačanja regionalne suradnje i ujedinjenja zemalja s jedinstvenim ciljem zaštite prirode. Rad na zajedničkoj nominaciji izvrstan je primjer međudržavne suradnje na ovako važnom pitanju“, istaknula je Petra Remeta, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.

Podsjećamo, rad na uspostavljanju Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni krajolik, a slijede ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). Zajednička nominacija povezala je pet dijelova slagalice u jedinstveno zaštićeno područje.

Područje jezgre i utjecajno područje rezervata biosfere proteže se na 280.000 hektara i uključuje 13 zaštićenih područja, a okruženo je sa 650.000 hektara prijelaznog područja. Rijetke poplavne šume, pješčani i šljunčani sprudovi, riječni otoci i mrtvice tvore jedinstveni riječni i kulturni krajolik. Europska Amazona stanište je najveće populacije orla štekavca u Europi s čak 140 parova, kao i drugih ugroženih vrsta poput malih čigri, crnih roda, vidri, dabrova i jesetri, ali i važno područje za više od 250.000 migratornih ptica.

Ne samo da je dom brojnih biljnih i životinjskih vrsta, već gotovo 900.000 stanovnika ovisi o Muri, Dravi i Dunavu. Poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.

„Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak od štetnih projekata poput izgradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta. Održivi suživot ljudi i prirode je smjer u kojem moramo ići ako želimo ublažiti neizbježne posljedice klimatskih promjena, koje već sada itekako osjećamo“, rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Kopački-rit-Mario-Romulić-1024x683.jpg

Dodatna podrška upravljanju Petodržavnim rezervatom biosfere projekti su ukupne vrijednosti 14 milijuna eura, sufinancirani od strane Europske unije, a pridonose i zaštiti prirode i razvoju čitavog područja. Tako je u sklopu inicijative coop MDD uspostavljena suradnja zaštićenih područja svih pet zemalja s ciljem prekograničnog upravljanja, dok je pak fokus projekta Amazon of Europe Bike Trail uspostava modela održivog cikloturizma. S druge strane konkretne mjere revitalizacije rijeka provode se kroz druge projekte, kako bi se stvorila nova staništa i rekreacijske zone uzduž rijeka.

Zajednička nominacija rezultat je rada ministarstava i javnih ustanova za zaštitu prirode Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, povjerenstava UNESCO programa Čovjek i biosfera, kao i napora WWF-a, EuroNatura i mnogih drugih organizacija za zaštitu prirode u svih pet zemalja.

„Preko 20 godina WWF intenzivno radi na zaštiti rijeka i prepoznavanju njihovih vrijednosti. Iznimno smo ponosni na uspješnu nominaciju koja će pridonijeti daljnjoj zaštiti Mure, Drave i Dunava kroz uspostavljanje Petodržavnog rezervata biosfere“, zaključila je Korn Varga.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako pomoću marketinških strategija dodati vrijednost poljoprivrednom proizvodu ?
Sljedeći članakTko su najbolji hrvatski orači u 2019. godini?
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.