Obavještavamo sve zainteresirane da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda (u daljnjem tekstu: Restrukturiranje) u veljači 2021. godine.

Predmet Javnog natječaja je dodjela sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019.-2023. sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019-2023. („Narodne novine“ br. 26/19, 21/20).

Korisnici mjere Restrukturiranje su vinogradari upisani u Vinogradarski registar (fizičke ili pravne osobe čije se gospodarstvo nalazi na području Republike Hrvatske i koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom gdje se proizvodi tog područja upotrebljavaju za komercijalnu proizvodnju vinskih proizvoda, a površine vinograda su upisane u Vinogradarski registar).

Prihvatljivi troškovi unutar mjere Restrukturiranje su:

  • ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i/ili premještanje vinograda i
  • ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja vinogradom.

Razina potpore iznosi do 75% od ukupno prihvatljivih troškova za aktivnosti dokumentirane računima ili drugim dokumentima jednake dokazne snage te za troškove doprinosa u naravi.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000,00 EUR.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u istoj godini nije ograničen, međutim u okviru jedne financijske godine ne može se istom korisniku odobriti potpora u iznosu većem od 750.000 EUR uključujući i nadoknadu gubitka dohotka.

Korisnici mogu ostvariti i naknadu za gubitak dohotka (u obliku financijske naknade ili    prava na koegzistenciju, odnosno istovremeno postojanje starih i novih vinograda.

U slučaju izmijene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (L 347/671 od 20. prosinca 2013) i izmjena Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Agencija za plaćanja može primijeniti povoljnije uvjete u pogledu stope sufinanciranja projekta.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSavršen početak
Sljedeći članakGubitak prvog čovjeka poznatog proizvođača CLAAS
Avatar
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr