Obavještavamo sve zainteresirane da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda (u daljnjem tekstu: Restrukturiranje) u veljači 2021. godine.

Predmet Javnog natječaja je dodjela sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019.-2023. sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019-2023. („Narodne novine“ br. 26/19, 21/20).

Korisnici mjere Restrukturiranje su vinogradari upisani u Vinogradarski registar (fizičke ili pravne osobe čije se gospodarstvo nalazi na području Republike Hrvatske i koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom gdje se proizvodi tog područja upotrebljavaju za komercijalnu proizvodnju vinskih proizvoda, a površine vinograda su upisane u Vinogradarski registar).

Prihvatljivi troškovi unutar mjere Restrukturiranje su:

  • ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i/ili premještanje vinograda i
  • ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja vinogradom.

Razina potpore iznosi do 75% od ukupno prihvatljivih troškova za aktivnosti dokumentirane računima ili drugim dokumentima jednake dokazne snage te za troškove doprinosa u naravi.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000,00 EUR.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u istoj godini nije ograničen, međutim u okviru jedne financijske godine ne može se istom korisniku odobriti potpora u iznosu većem od 750.000 EUR uključujući i nadoknadu gubitka dohotka.

Korisnici mogu ostvariti i naknadu za gubitak dohotka (u obliku financijske naknade ili    prava na koegzistenciju, odnosno istovremeno postojanje starih i novih vinograda.

U slučaju izmijene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (L 347/671 od 20. prosinca 2013) i izmjena Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Agencija za plaćanja može primijeniti povoljnije uvjete u pogledu stope sufinanciranja projekta.

Prethodni članakSavršen početak
Sljedeći članakGubitak prvog čovjeka poznatog proizvođača CLAAS
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr