Usporeniji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine

92
usporen rast bdp

Usporeniji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine nakon iznenađujuće visokog rasta BDP-a u prvom kvartalu bio je očekivan. Da se tako visoka dinamika rasta ne može održati potvrđuje i podatak o rastu realnog BDP-a na godišnjoj razini od 2,4% u drugom kvartalu ove godine. Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu jer se kontinuitet rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih dvadeset kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivanja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini (2,8% u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. – 2022., odnosno 3,1% prema projekcijama Europske komisije, a u prvoj polovini godine ostvarena je stopa rasta od 3,2%).

Prema rashodnoj metodi najviši su rast u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvarile bruto investicije u fiksni kapital (8,2%), što je znatnim dijelom rezultat nastavka učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU. Ako se izuzme prvi kvartal ove godine, riječ je o najvišem ostvarenom rastu od drugog kvartala 2008. godine, što je otvorilo prostor za dvoznamenkast rast građevinske aktivnosti. Rast konačne potrošnje (3,0%) poduprt je rastom potrošnje kućanstava (2,7%) u okolnostima nastavka realnog rasta neto plaća i kredita, nižeg PDV-a na pojedine proizvode te pozitivnih trendova u kretanju zaposlenosti. Ipak, pri usporavanju rasta plaća i potrošnje u trgovini na malo rast potrošnje kućanstava znatnije usporava u odnosu na prethodni kvartal. Državna potrošnja raste 13 kvartala zaredom, ovaj put za 3,9%, što je 0,8 postotnih bodova više nego u prvom kvartalu. I u drugom je kvartalu nastavljen i produbljen negativan doprinos inozemne potražnje pri rastu izvoza roba i usluga za 1,3% uz rast uvoza roba i usluga za 6,7%. Sumarno, pri usporavanju godišnjeg rasta BDP-a u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal ove godine za 1,5 postotnih bodova najviše je usporen rast bruto investicija te izvoza roba i usluga (za 3,3 postotna boda).

Nastavljen rast proizvodnje roba i usluga

Nastavljen je, premda usporenije, rast proizvodnje roba i usluga, pa je bruto dodana vrijednost povećana za 2,4%, pri čemu su najveće stope rasta od 7,6% i 4,7% ostvarene u građevinarstvu te informacijama i komunikacijama. Izostao je doprinos industrije rastu BDP-a čiji je rast BDV-a (1,8% u prvom kvartalu) preokrenut u pad od 0,1% u drugom kvartalu ove godine.

Usporavanje rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine obilježava i većinu europskih zemalja pri povećanim rizicima zbog trgovinskih ratova, Brexita i geopolitičkih napetosti. Trenutno su najviši rizici povezani sa zemljama koje snažnije ovise o izvozu, ponajprije u SAD i Kinu s izrazitijim posljedicama na automobilsku industriju. U takvim je okolnostima godišnji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine u odnosu na ostvarenje u prvom kvartalu bio niži u EU 28 kao cjelini, a kod sličnih zemalja, prema dosad raspoloživim podacima, dinamika rasta usporila je u Bugarskoj, Češkoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Učinak pozitivnih činitelja koji su dosad pridonosili rastu BDP-a Hrvatske se nastavlja premda nešto sporijom dinamikom. Stoga očekujemo da će i ove godine najveći doprinos rastu dolaziti od osobne potrošnje poduprte nastavkom rasta plaća te investicijske aktivnosti oslonjene ponajprije na visok iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU. Na to će povoljno utjecati nastavak razdoblja izrazito niskih kamatnih stopa te još jedna uspješna turistička sezona. S druge strane, jačaju rizici povezani s kretanjem inozemne potražnje, osobito jer su problemi sve izraženiji u gospodarstvima u koja Hrvatska najviše izvozi (Njemačka i Italija).

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakUzgoj komorača
Sljedeći članakBajadera
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.