Proteklog petka, 25. lipnja 2021., oko 17 sati, nakon višednevnih vrlo visokih temperatura, došlo je do velikog grmljavinskog i olujnog nevremena na području grada Požege i okolice.

Tučonosni oblak i olujni vjetar prouzročio je vrlo velike štete koje možete vidjeti na fotografijama ispod. Štete su vidljive na objektima, automobilima i poljoprivrednim usjevima, krećući se od pravca Požege, prema Jakšiću, Kaptolu i Kutjevu.

VH Hrvatska je sa svojim procjeniteljima odmah sutradan ujutro započela sa procjenama štete na poljoprivrednim kulturama sa više procjeniteljskih komisija.

Već nakon prvih izvida stručnjaka VH Hrvatske, vidljivo je kako je na zrelim ratarskim kulturama poput ječma, šteta između 80 i 100%. Na pšenici je dijelom nešto manje. Soja, suncokret i kukuruz su na spomenutom području također pretrpjela značajna oštećenja (dijelom i 100% ).

Nasadi višnje, šljiva i jabuka, neovisno o štetama od proteklog mraza, su pretrpjeli velike fizičke štete, a dijelom i vinogradi.

Bez obzira na velik broj prijava šteta sa tog područja, svakako očekujemo da ćemo u narednih 7 dana završiti sa svim predprocjenama i završnim procjenama šteta na tom području. Naime, svaki dan se radi od ranog jutra, do večernjih sati.

Svi naši osiguranici biti će pravično i na vrijeme naknađeni kao i svih ranijih godina. Važnost osiguranja svojih usjeva i nasada na primjeru ovih vrlo velikih šteta je dodatno ovaj puta naglašena.

Konkretno na dijelu kultura se radilo o spremnim kulturama za branje i žetvu. Da bi se dovelo urod do te faze, često je potrebno veliko financijsko i fizičko ulaganje sredstava. Velika je šteta nepovratno izgubiti gotov urod i taj prihod, doslovno u nekakvih sat vremena, koliko je trajalo spomenuto nevrijeme. Pogotovo danas, kada je uz korištenje Mjere 17, Ministarstva Poljoprivrede Republike Hrvatske i EU, trošak osiguranja usjeva za poljoprivrednika sveden na ispod 50 kn po hektaru za primjerice ječam ili pšenicu. Nepotrebno je da poljoprivredni proizvođač sam nosi rizik za slučaj elementarne vremenske nepogode.

Napominjemo da jedino VH Hrvatska na tržištu RH, za gore navedenu visinu troška, nudi 100 % isplate štete na svim ratarskim kulturama od šteta nastalih od udara tuče, jake kiše, oluje, požara ili poplave. Dakle, nema odbijanja troškova branja, kombajniranja i slično. Isto tako je to slučaj i kod osiguranja vinove loze kod istih rizika.

Javite nam se sa povjerenjem sljedeći puta kada ćete razmišljati gdje osigurati svoj urod. Prijateljskim savjetom ćemo Vam vrlo rado do u sitnih detalja prezentirati što točno osiguravate. Također i na koji iznos osiguranja, kada Vam počinje pokriće osiguranja i što ćete činiti u slučaju štete.

U galeriji ispod možete vidjete nastale štete.

Vaša VH Hrvatska

info@vh-hrvatska.hr

vh hrvatska
https://www.vereinigte-hagel.net/hr/start/

vh hrvatska štete
štete vh

vh štete

Prethodni članakZašto su mravi u vrtu korisni?
Sljedeći članakNovi Natječaj za osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.