Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na dodjeli nagrade „Suncokret ruralnog turizma – Sunflower Award 2020“. Dodjelu je organizirala Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ u srijedu, 30. lipnja 2021. u Zaprešiću.

Šampionska titula „Veliki zlatni suncokret“ ruralnog turizma Hrvatske dodijeljena je Viteškom alkarskom društvu za manifestaciju „Sinjska alka“. Posebno međunarodno priznanje dodijeljeno je Matjažu Pavlinu za projekt „The vineyard cottages consortium – Slovenia.

Petir je istaknula kako ruralni turizam zaslužuje veću pažnju i potporu, što pokazuje i njegova otpornost tijekom pandemije bolesti COVID-19.

-Republika Hrvatska mala je zemlja  s dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač u regionalnom i u globalnom smislu, naš seljak proizvodi hranu na tradicionalan način , a 50% Hrvatske zaštićeno je u različitim kategorijama zaštite prirode i to je naša strateška prednost, rekla je Petir.

Istaknula je da je Odbor za poljoprivredu potaknut tom činjenicom pripremio za usvajanje u Hrvatskom saboru deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom o GMO-u. Rekla je kako time želimo unaprijediti svoj status zemlje slobodne od GMO-a. Također i snažnije podržati našu ekološku poljoprivrednu proizvodnju i ruralni turizam. Petir je podsjetila kako su trendovi na koje poziva i europski Zeleni plan i Strategija od polja do stola, jasan signal da upravo ruralni turizam i kratki lanci opskrbe hranom mogu omogućiti plasman domaće, svježe i lokalno proizvedene hrane krajnjim korisnicima stvarajući minimalni ugljični otisak.

-Projekt dodjele Suncokreta ruralnog turizma vidim kao poticaj svima onima koji čuvaju hrvatski ruralni prostor. Svima onima koji se trude prezentirati njegovu posebnost i vrijednost. Za mene ste svi pobjednici jer radite važnu stvar za Hrvatsku. Na tomu vam zahvaljujem i čestitam od srca, zaključila je Marijana Petir.

Uz Sinjsku alku i Iločki hotel Dunav dobitnik je Velikog zlata na osmom izdanju Suncokreta ruralnog turizma. Suncokret ruralnog turizma ove se godine dodjeljivao u jedinstvenom prostoru zaprešićke Vršilnice. Dodijeljene su i Zlatne, Srebrne i Brončane povelje te Posebna priznanja u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Tradicijska (ruralna) domaćinstva, Tradicijska (ruralna) gastronomija, Vinski turizam, Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, Ruralno turistički projekti, Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠumski leptirić
Sljedeći članakPožeško-slavonskim poljoprivrednicima 20 milijuna kuna pomoći za saniranje šteta od tuče i poplava
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.