Pomoćnik ministra dr.sc. Mario Njavro prisustvovat će sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije koje će se održati 14. ožujka 2016. godine u Briselu.

Najvažnija tema o kojoj će se raspravljati bit će stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda te moguće mjere poboljšanja teške situacije različitih poljoprivrednih sektora EU. Europsko tržište poljoprivrednih proizvoda posljednjih je godina u nezavidnom položaju zbog niza poremećaja na globalnom tržištu. Uslijed prekida trgovinskih odnosa u području poljoprivrede s Ruskom Federacijom suočeno je i s padom globalne potražnje, posebno na kineskom tržištu, ali i posljedicama promjene politike EU prema određenim sektorima (ukidanje sustava ograničenja proizvodnje – mliječne kvote – u sektoru mlijeka kojim se održavala stabilnost tržišta) i cijelim nizom drugih utjecaja koji su doveli do trenutne krize u nizu sektora poljoprivrede EU. Na dnevnom redu će se naći svi pogođeni sektori kako bi se u postojećem okviru raspoloživih mjera tražila odgovarajuća rješenja. Iako je Europska komisija u prethodnom periodu uvela različite interventne mjere, problem i dalje nije riješen.

Predstavništvo RH informirat će Vijeće o problemima koje bilježi hrvatski poljoprivredni sektor, posebno u proizvodnji mlijeka i svinjskog mesa, te istaknuti koje mjere smatra korisnima kako bi se pomoglo poljoprivrednicima. Hrvatska je već dostavila svoje pisane prijedloge, u kojima navodi važnost odobravanja dodatne financijske pomoći poljoprivrednicima, nastavak provedbe interventnih mjera te ukidanje barijera za hrvatski izvoz u treće zemlje.

Osim toga, na Vijeću će Europska komisija i predstavnik Europske investicijske banke informirati o mogućnostima korištenja financijskih instrumenata u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Europska komisija će izvijestiti o aktivnostima koje je poduzela kako bi se promoviralo korištenje financijskih instrumenata, uključujući i edukacije za upravljačka tijela za ruralni razvoj.

Od ostalih tema će se razmotriti korištenje hibridnog sustava nutritivnog označavanja namirnica, koji je preporučen u nekim državama članicama, mogućnost pojednostavljenja revizijskih postupaka trošenja proračunskih sredstava EU, a na kraju sastanka estonska delegacija će izvijestiti o održanom sastanku na visokoj razini o afričkoj svinjskoj kugi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako prijaviti malu pilanu u OPG?
Sljedeći članakNema ništa ljepše od ljubavi … i domaćih rajčica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.