Povodom donošenja Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2023. godine i vijesti o odobrenju produžetka prijelaznog razdoblja u kojem hrvatsko poljoprivredno zemljište stranci neće moći kupovati, razgovarali smo s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede.

  • Gospodine Majdak, jedan od najčešćih problema koji se spominju u analizama poljoprivredne proizvodnje u RH svakako je nedovoljno udruživanje poljoprivrednih proizvođača. Na kraju mandata možete li rezimirati što je Ministarstvo poduzelo kako bi potaknulo poljoprivrednike da se povežu u formalne profitne proizvođačke organizacije?

Ministarstvo poljoprivrede je od 2017. godine realiziralo 3 natječaja za mjeru 9 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“, a u pripremi je i novi natječaj koji je najavljen za listopad 2020. godine. Trenutno je u Republici Hrvatskoj priznato 17 proizvođačkih organizacija, od kojih su 2 iz sektora žitarica, 4 iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda, 4 iz sektora voća i povrća, 3 iz sektora govedine i teletine te po 1 iz sektora svinjetine, mesa peradi, vina i pčelarskih proizvoda. Ukupno je udruženo više od 700 poljoprivrednih gospodarstava iz 10 županija Republike Hrvatske.

U prilog udruživanju idu i prijedlozi odredbi budućeg ZPP-a koja je definirala devet jasnih ciljeva, jedan od njih je ponovna uspostava ravnoteže snaga u prehrambenom lancu jer između malih proizvođača i 500 milijuna potrošača postoji velika koncentracija prerađivača i trgovačkih lanaca koji mijenjaju odnose u lancu opskrbe te stavljaju poljoprivrednike u neravnopravan položaj. Potpora proizvođačkim organizacijama omogućit će strukturnu pomoć poljoprivrednicima u jačanju svog položaja u lancu opskrbe hranom kao i pružiti nove ideje u pronalaženju odgovora na nove zahtjeve tržišta i krajnjih kupaca.

Također, omogućit će podršku u praćenju novih tehnologija, s posebnim naglaskom na razvoj i inovacije, kao i punu posvećenost povećanju transparentnosti poslovanja kao i osiguravati punu primjenu pozitivnih propisa koji sprečavaju nepoštene trgovačke prakse. Proizvođačke organizacije moraju preuzeti vodeću ulogu u pružanju informacija o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, ali i ključnu ulogu u edukaciji potrošača kojima hrana ne predstavlja samo izvor energije za preživljavanje nego i kvalitetan temelj na kojima počiva zdravlje pojedinca. Nove tehnologije omogućavaju brži protok informacija na relaciji proizvođač – potrošač, a nova logistička rješenja omogućit će dostavu proizvoda na kućni prag u roku koji će garantirati svježinu i kvalitetu proizvoda identičnu onoj koja je bila na vratima gospodarstva.

Sve ovo omogućit će poljoprivrednicima da se posvete stvaranju dodane vrijednosti kroz stabilan položaj na tržištu u sigurnom okruženju koje im pruža sustav proizvođačkih organizacija, koje će nositi ključnu ulogu u komunikaciji s potrošačima i usmjeravati njihove navike prema društveno odgovornom ponašanju gdje će poljoprivrednik i njegov proizvod biti poštivan i cijenjen, a potrošači će mu to pošteno platiti na obostranu korist. Novi ZPP je jedan od rješenja za novi zamah razvoja proizvođačkih organizacija, za stvaranje novih mogućnosti i prilagodbe novim tržišnim izazovima.

Kontinuitet zajedničkog poslovanja poljoprivrednika

  • Vi ste i osobno aktivno pomagali i davali podršku u osnivanju nekih proizvođačkih organizacija. Što su vam naveli kao najveće izazove u postupku priznavanja?

-Primarni uvjet za priznavanje proizvođačke organizacije je minimalan broj članova te minimalan obujam ili minimalna vrijednost utržene proizvodnje koja je propisana Pravilnikom o priznavanju proizvođačkih organizacija te da je ista osnovana na inicijativu proizvođača.  Prilikom ispunjavanja gore navedenih uvjeta već se nailazi na niz problema koji prvenstveno proizlaze iz nedovoljne informiranosti budućih članova o prednostima udruživanja u proizvođačke organizacije. Nakon usklađivanja prijavne dokumentacije s uvjetima priznavanja proizvođačke organizacije, slijedi priznavanje te mogućnost prijave na mjeru 9 Programa ruralnog razvoja koja omogućava financijsku injekciju neophodnu za kvalitetan rad i plasman proizvoda proizvođačke organizacije na tržište.

Jedan od najvećih izazova nije toliko osnivanje, koliko kontinuitet zajedničkog poslovanja poljoprivrednika kroz model proizvođačkih organizacija. Ali ako smo uspjeli potaknuti naše stočare da preko proizvođačke organizacije plasiraju svoju junad i svinje na tržište, naše ratare da zajednički skladište svoje žitarice i prodaju iste putem zajedničkih kanala, kao i naše voćare vezano za zajedničko skladištenje i prodaju te vinare da pune vino u zajedničku bocu, onda ovaj oblik udruživanja moramo još snažnije promovirati te istodobno relaksirati udružene vezano za administrativne barijere i u konačnici omogućiti izvoz izvrsnih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

  • U izbornom programu Hrvatske demokratske zajednice, čiji ste istaknuti član, navedeno je da je jedan od prioriteta povećanje broja proizvođačkih organizacija sa sadašnjih 17 na 30 i više. Kako i u kojem roku mislite ispuniti to predizborno obećanje?

Naša misija je konkretno i funkcionalno poslovno udruživanje poljoprivrednika, te je naša obaveza da proizvođačke organizacije ugradimo u svaku mjeru, podmjeru i operaciju novog okvira zajedničke poljoprivredne politike u novom programskom razdoblju, pa čak da se definira fokus područje koje će pratiti doprinos programa država članica unaprjeđenju rada proizvođačkih organizacijama. Ideja proizvođačkih organizacija mora se nastaviti razvijati, naša obveza je da ta ideja ne utihne i ne ugasi se u tom nepredvidivom okruženju koje se zove tržišno natjecanje, ali i održivo poslovanje i stabilan profit. Stoga je nužno povećanje broja na budućih 30 organizacija u 4 godine, a osobno smatram kako ovaj broj može biti i veći jer nam slijedi programiranje Strateškog plana za idućih 7 godina u kojem ove organizacije moraju biti znakovito prepoznate kroz kriterije i pokazatelje.

            Produžen moratorij

  • Stigla je i vijest da je Europska komisija produžila moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj strancima na dodatne 3 godine. U javnosti se navode razni izvori prema kojima se razlikuju cifre o ukupnoj površini obradivog poljoprivrednog zemljišta u RH. Koji su egzaktni podaci koliko je u RH obradivog poljoprivrednog zemljišta, koliko je od toga državno?

Prema raspoloživim podacima iz Upisnika poljoprivrednika kojeg vodi Agencija za plaćanja, poljoprivredna gospodarstva evidentirala su korištenje 1.138.670 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 256.768,26 ha državno poljoprivredno zemljište.Prema dostupnim podacima ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi približno 2.695.037  ha (Statistički ljetopis 2005), od čega je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33% dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804.823 ha ili 67%. Kako se svakodnevno provode postupci utvrđenja prava vlasništva, prenamjena zemljišta, razvrgnuća suvlasničke zajednice i drugi imovinsko pravni poslovi, točne podatke nije moguće dati. Kroz elektroničku evidenciju poljoprivrednog zemljišta čiji sustav dovršavamo, dobit ćemo točnije podatke o stanju poljoprivrednog zemljišta u RH, a svakako će i Popis poljoprivrede 2020. dati određene konkretne podatke.

  • Neke udruge proizvođača čiji su članovi i u povjerenstvu za izradu izmjena i dopuna Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, zalažu se za privatizaciju najvećeg dijela tog zemljišta koje bi kupili domaći poljoprivrednici, a koje se sad uglavnom daje u dugogodišnji zakup. Ujedno smatraju da bi i uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište riješilo to pitanje. Što je po tom pitanju predviđeno u predloženim izmjenama Zakona?

Aktivnosti provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu se nastavljaju pa je tako do sada zaprimljeno 436 Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i izdano je 279 suglasnosti na programe. Ukupno obuhvaćena površina državnog poljoprivrednog zemljišta kroz odobrene programe iznosi 223.870,85 ha, a zaprimljeno je i 58 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta (obuhvaćeno 14.177 ha). Iz navedenih podataka razvidno je da je su postupci u tijeku i da možemo ubrzo očekivati još natječaja koji će ponuditi prvenstveno domicilnom stanovništvu mogućnost zakupa i kupnje poljoprivrednog zemljišta. Zakon o poljoprivrednom zemljištu pruža mogućnost zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta uz poštivanje uvjeta zakonskih i podzakonskih akata kao i uvjeta natječaja. Ugovori za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države imaju ročnost od 25 godina plus još dodatnih 25, te nude pravnu sigurnost najmoprimcima koji mogu planirati svoju poljoprivrednu proizvodnju unutar svih sektora poljoprivrede, a dodatno nude i određeno jamstvo da će se tim vrijednim resursom raspolagati marom dobrog gospodara, odnosno kako je propisano uvjetima natječaja.

Poljoprivredno zemljište ključan je poljoprivredni resurs za primarnu proizvodnju, a uz uvjetna grla preduvjet za ostvarivanje prava na potporu sukladno pravnom okviru ZPP-a. Prioritetno je stoga rješavanje ove problematike, ali i iz razloga ostvarivanja samodostatnosti, regionalizacije te produktivnosti poljoprivrede RH. Koncept aktualnog zakona treba nastaviti provoditi, a u dijelu prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta, s naglaskom na mlade poljoprivrednike i OPG-ove neizostavni je segment provedbe zemljišne politike. Inventarizacija i kategorizacija poljoprivrednog zemljišta kao i rješavanje imovinsko pravnih pitanja ključan su temelj za unaprjeđenjem raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Također, nužno je destimulirati dosadašnju praksu neobrađivanja i zapuštanja poljoprivrednih površina kroz programe poticanja ulaganja i privođenja površine kulturi.

Ako dobijete povjerenje glasača za idući mandat, koji su ostali prioriteti u sektoru poljoprivrede za koje smatrate da bi se trebali i mogli ostvariti do 2024.g. ?

  • Ciljanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede u strateškim poljoprivrednim sektorima, odnosno proizvodima.
  • Povećanje poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 17 milijardi kuna na 22 milijarde kuna
  • nastavak stimulativne politike prema strateškom obliku organiziranja u poljoprivredi OPG –u
  • regionalizacija hrvatske poljoprivrede kako bi u potpunosti odgovorili izazovima novog ZPP-a i EU strategija u poljoprivredi
  • povećanje samodostatnosti u strateškim poljoprivrednim proizvodima, pod time mislim na povećanje proizvodnje u stočarskom i svinjogojskom sektoru te povećanju proizvodnje u sektoru voća i povrća
  • ubrzavanje aktivnosti vezano uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa vezano uz poljoprivredno zemljište
  • Izgradnjom regionalnih rashladnih, skladišnih i distribucijskih centara za voće i povrće osigurat ćemo vertikalno povezivanje poljoprivrednih proizvođača, distributera i tržišta do kraja mandata.
  • poseban financijski instrument kojim ćemo malim poljoprivrednim gospodarstvima, osobito mladim poljoprivrednicima, omogućiti kupovinu poljoprivrednog zemljišta po povoljnim uvjetima.
  • Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje te na taj način dodatno jačati održivost poljoprivrede.
  • Povećat ćemo broj proizvođačkih organizacija.
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPotvđeno produženje moratorija za prodaju zemlje strancima!
Sljedeći članakOstvaren status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.