Nema sumnje da je boravak u vrtu u posljednje vrijeme popularan hobi. Mnogi ljudi u vrtu žele iskoristiti svoje vrijeme i proizvesti domaću hranu, dok drugi uzgajaju u strahu od nestašice hrane jednog dana. Osim toga mnogima vrt služi kao terapija.

Hortikulturalna terapija je proces koji koristi biljke, hortikulturalne aktivnosti i prirodni svijet u cilju povećanja svijesti i blagostanja kroz poboljšanje tijela, uma i duha. Rast biljaka osigurava blagostanje sa zadacima koji stimuliraju mišljenje (pojam), vježba tijelo, potiče maštu, umiruje dušu, i educira ljude o važnim aspektima života.

Širom svijeta ovakva se vrsta terapije koristi u bolnicama i u svrhu rehabilitacije pacijenata kao i u školama za unapređenje zanimanja, u domovima za skrb za nemoćne i domovima za umirovljenike, u parkovima i botaničkim vrtovima itd. Biljke pružaju zadovoljstvo i mogu donijeti zdravlje kroz svih 5 osjetila, bilo koji fizički ili više indirektni kontakt putem memorije i osjećaja. Naših pet osjetila koje biljke mogu potaknuti su: vid, zvuk, miris, okus i dodir.

Terapeutske blagodati boravka u vrtu dokumentirane su stotinama godina. Američke su bolnice počele koristiti hortikulturnu terapiju kako bi pomogle pacijentima u rehabilitaciji još u 19. stoljeću. Skupina certificiranih stručnjaka iskorištava blagodati vrtlarenja u području mentalnog i fizičkog zdravlja i primjenjuju ih na klijente u širokom rasponu okruženja, poput bolnica, škola, popravnih ustanova i domova umirovljenika. Američko udruženje za hortikulturnu terapiju definira praksu kao „angažman klijenta u hortikulturnim aktivnostima koje omogućava obučeni terapeut radi postizanja specifičnih i dokumentiranih ciljeva liječenja“. Terapeuti u vrtlarstvu surađuju s pacijentima kako bi odredili njihove ciljeve, a zatim prilagodili vrste biljaka i aktivnosti u vrtu koje bi im pomogle u ispunjavanju njihovih potreba. S pacijentima s npr. demencijom, terapeuti stvaraju plan koji uključuje puno ponavljanja i uvođenja lakih naziva biljaka. Kod klijenata koji pate npr. od PTSP-a, fokus je na stvaranju mirnog i ne prijetećeg okruženja, koristeći biljke ili povrće jednostavne za uzgoj i prilično brzo pružaju i donose zadovoljstvo.

Nekoliko studija izvijestilo je o širokom rasponu pozitivnih utjecaja. Vrtlarstvo pomaže u smanjenju krvnog tlaka te poboljšava san. Nedavna istraživanja otkrila su kako je emocionalno blagostanje koje ljudi doživljavaju vrtlarstvom slično nejasnim osjećajima koje dobivate iz aktivnosti kao što su vožnja biciklom ili šetnja. Pokazalo se i kako oni koji uzgajaju vlastitu hranu izražavaju puno više razine sreće.

Spajanje osobe i biljke – ne postoji ništa drugo poput toga“

Kažu da bi u ovim stresnim vremenima svatko mogao imati koristi od toga da mu isprlja ruke budući da “Biljke ne zanima tko ste. Ne diskriminiraju i ne sude “.

Zato svi koji se još ne bavite vrtom kao hobijem, pronađite svoj kutak mira te umirite svoje tijelo i duh u vrtu.

Prethodni članak7 day´s
Sljedeći članakTko će biti najuzornija hrvatska seoska žena u 2020.?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.