Agencija za plaćanja odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela za ukupno 90.156 poljoprivrednika u iznosu od 127,4 milijuna litara. To je oko 500 milijuna kuna neizravne potpore našim poljoprivrednicima, kroz subvencioniranu cijenu plavog dizela. Agencija za plaćanja obračunala je količine plavog dizela korisnicima, temeljem prijavljenih površina i/ili grla stoke u zahtjevu za izravnu potporu u prethodnoj godini.

Pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruju poljoprivrednici registrirani u Upisnik poljoprivrednika, koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu. Poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem prijavljenih površina poljoprivrednog zemljišta i grla stoke. Odobrene količine plavog dizela dostupne su poljoprivrednicima na karticama od 8. siječnja 2019. Pozivom na broj telefona 01/6128-877 poljoprivrednici mogu provjeriti trenutno stanje odobrenog plavog dizela za svoje gospodarstvo.

Podsjetimo, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede od 2018. godine uvršteni su i novi sektori u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva. Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, uvrštene su i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad).

 

NAZIV POTPORE

BROJ KORISNIKA

DODIJELJENA

KOLIČINA

PLAVOG

DIZELA (lit )

Koze

1.767

243.040,00

Krave dojilje

11.467

3.569.580,00

Krmače

3.703

1.636.960,00

Livade i pašnjaci

47.513

6.493.200,00

Mliječne krave

6.557

7.827.690,00

Ostale poljoprivredne

površine

82.621

87.447.261,00

Ovce

8.837

2.417.136,00

Voćnjaci, vinogradi, duhan,

povrće

58.743

17.055.298,50

Goveda

222

44.700,00

Kopitari

691

460.190,00

Ovce i koze

222

178.648,00

Perad

115

310,92

Svinje

172

36.400,00

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakDržavno poljoprivredno zemljište koje obrađuju Agrokorove tvrtke je vlasništvo Republike Hrvatske i tako će i ostati
Sljedeći članakSvojstva sorata voća za uzgoj u zaštićenim prostorima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.