src=Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sa županom Virovitičko-podravske županije Igorom Adrovićem i županom Vukovarsko-srijemske županije Božom Galićem potpisali su danas u Belom Manastiru ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za četiri razvojna projekta ukupne vrijednosti 105 milijuna kuna. To su Ugovor za provedbu projekta „Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici“ u iznosu od 36 milijuna kn, Ugovor za provedbu projekta „Multifunkcionalna građevina za poljoprivredu i gospodarske manifestacije“ u Virovitici u iznosu od 14 milijuna kn, Ugovor za provedbu projekta „Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura“ u Cerni u iznosu od 30 milijuna kn i Ugovor za provedbu projekta “Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast“ u Gradištu u iznosu od 25 milijuna kn.

„Kao što smo najavili kroz Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem nastavljamo financirati razvojne projekte i podupirati otvaranje novih nova radna mjesta, rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima čime želimo zaustaviti negativan demografski trend koji je prisutan u istočnoj Hrvatskoj“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 31. srpnja 2018. godine ograničeni javni poziv za dostavu prijedloga razvojnih projekata koji će se financirati u okviru provedbe razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema, koji se financiraju iz državnog proračuna. Javni poziv je bio otvoren do 31. kolovoza 2018. Zaprimljena su četiri prijedloga razvojnih projekata čija vrijednost nije premašivala ukupni planirani iznos iz Ograničenog javnog poziva.

Ukratko o projektima:

„Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu“ u Virovitici predviđa formiranje potporne znanstveno-istraživačke institucije koja će razvijate nove metode proizvodnje i kvalitetnije proizvode visoke dodane vrijednosti koji bi mogli konkurirati u sektoru mljekarstva. Centar će omogućiti objedinjavanje proizvođača mlijeka, posebno malih i srednjih poduzetnika s područja Virovitičko-podravske županije kao i šireg područja Slavonije, Baranje i Srijema. Centar će proizvođačima mlijeka pružiti mogućnost proizvodnje mliječnih proizvoda u tehničko-tehnološkom proizvodnom pogonu čija će se izgradnja financirati odobrenim bespovratnim sredstvima.

„Multifunkcionalna građevina za poljoprivredu i gospodarske manifestacije u Virovitici – U okviru ovog projekta rekonstruirat će se postojeća građevina, koja je dio kompleksa do sada korištenog u vojne svrhe, s ciljem uspostave multifunkcionalnog zatvorenog i natkrivenog prostora za održavanja raznih poljoprivrednih i gospodarskih te drugih sličnih manifestacija, kako bi se potaknula promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda te drvno-prerađivačke industrije. Posebno je važno održavanje gospodarskog sajma Viroexpo koji je prerastao u jedan od tri najznačajnija gospodarska sajma u Hrvatskoj i postao jedan od najvećih brendova Virovitičko-podravske županije.

„Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura“ u Cerni – Razvojni projekt od strateške važnosti za područje Vukovarsko-srijemske županije. Namjena ovog infrastrukturnog objekta je osiguranje logističke infrastrukture koja će proizvođačima omogućiti bolje uvjete poslovanja. Poslovanje Agrotehnološkog centra biti će utemeljeno na izgrađenim logističkim kapacitetima, prvenstveno hladnjače za skladištenje i čuvanje voća i povrća, te pratećih objekata za prihvat, sortiranje, pakiranje i daljnju distribuciju svježeg voća i povrća koje se proizvodi na području Vukovarsko-srijemske županije. Time će se stvoriti preduvjeti za povećanje proizvodnje na proizvodnim površinama na kojima se do sada te kulture nisu uzgajale zbog nedostatka skladišnih prostora tj. agrologistike. Usluge Agrotehnološkog centra koristit će 200 OPG-ova, što će doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti na tržištu.

Drvno-tehnološki centar „Slavonski hrast“ je projekt Drvnog klastera Slavonski hrast, čiji je osnivač Vukovarsko-srijemska županija i koji okuplja 34 člana iz redova drvoprerađivača, jedinica lokalne i područne samouprave, razvojnih agencija, obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija. U okviru projekta biti će izgrađen infrastrukturni objekt Drvno-tehnološki centar sa sljedećim sadržajima: upravna zgrada, hala za kondicioniranje i otpremu građe, nadstrešnica za prirodno prosušivanje građe, sušionica za drvo, eksperimentalna sušionica, kotlovnica, dnevni spremnik biomase i deponija mokrog drvnog ostatka, nadstrešnica nad parkiralištem i manipulativne površine. Također u okviru centra biti će opremljen laboratorij s naprednim tehnologijama za razvoj proizvoda i alatima za kontrolu tvorničke kvalitete i radionica za izradu prototipa s CNC strojem, hala za kondicioniranje, otpremu građe i obradu drva sa strojevima za obradu, sušionica za drvo, eksperimentalna sušionica i kotlovnica za biomasu.

Projekt „Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“ pokrenut je kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a Ministarstvo poljoprivrede sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH te sredstvima iz Državnog proračuna sudjeluje u provedbi tog Projekta.

Prethodni članakZaustavimo širenje sredozemne voćne muhe- donesen Akcijski plan
Sljedeći članakPrivremeni prestanak rada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.