Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosila je 1,7 milijardi eura, odnosno rasla je za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,5 milijardi eura, čime je ostvaren pad od 7,3%. Ostvaren je pad deficita za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji sada iznosi 758,8 milijuna eura.
Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 69% i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 8,11%. Udio izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu RH u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosi 15,86%, a vrijednost uvoza 14,56%, od čega je najznačajniji izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvod kukuruz s udjelom od 5,4%.
U razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine najznačajniji proizvodi u izvozu su: žitarice (205,4 milijuna EUR – rast izvoza za 62,6 milijuna EUR); razni prehrambeni proizvodi (168,1 milijun EUR – u okviru ove grupe proizvoda najviše se izvoze pripravci za umake, pripremljeni umaci, juhe, sladoled, šećerni sirupi); ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci (147,4 milijuna EUR – rast izvoza za 14,5 milijuna EUR); proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi (135,9 milijuna EUR – rast izvoza za 13,8 milijuna EUR,) te duhan i prerađeni nadomjesci duhana (122,6 milijuna EUR). Značajne promjene vrijednosti izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježene su i u kategoriji živih životinja, u kojoj je zabilježen rast izvoza za 10,1 milijun EUR, te u kategoriji ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana, gdje je zabilježen rast izvoza za 8,6 milijuna EUR.
Italija je od siječnja do rujna 2020. godine bila jedna od naših najvažnijih izvoznih odredišta, gdje smo izvezli poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 300,8 milijuna eura. Udio Italije u ukupnom izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosi 17,76%, a u ovoj godini izvoz je u Italiju povećan za 21,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz iznosio 263 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 16,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je ostvaren suficit od 37,6 milijuna eura. Najznačajniji izvozni proizvodi u Italiju su kukuruz (osim onoga za sjetvu), pšenica i suražica (osim za sjetvu i tvrde pšenice), cigarete koje sadrže duhan (osim onih sa sadržajem klinčića), svježi ili rashlađeni europski lubin (brancin) (dicentrarchus labrax), svježa ili rashlađena orada (komarča) (sparus aurata) i dr.
Njemačka je jedan od najznačajnijih partnera u vanjskotrgovinskoj razmjeni RH, te se od 2013. kontinuirano nalazi na prvom mjestu kao tržište s kojeg najviše uvozimo, te se zadnje četiri godine nalazi među prvih pet zemalja u koje najviše izvozimo. Značaj gospodarskih i drugih veza Hrvatske i Njemačke je u siječnju ove godine potvrđen odabirom Hrvatske kao zemlje partnera Zelenog tjedna u Berlinu, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije u sklopu koje je pedesetak hrvatskih izlagača, hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva predstavilo svoje proizvode pred više od 400.000 posjetitelja. Zahvaljujući između ostalog i uspješnom nastupu u okviru Zelenog tjedna, u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine u Njemačku je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 127,2 milijuna EUR, dok je iz Njemačke uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 365,9 milijuna EUR. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz RH u Njemačku bilježi rast od 13% (14,3 milijuna EUR), a vrijednost uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Njemačke u RH bilježi pad od 5% (18,9 milijuna EUR), a deficit je zabilježio pad od 12% (33,3 milijuna EUR).
Najznačajnije tržište vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda RH predstavljaju zemlje EU-a s udjelom od 65,83% u izvozu, te 86,16% u uvozu (unosu). Slijedi CEFTA s udjelom od 24,65% u izvozu te 7,83% u uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
