Rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurala je ove godine Zagrebačka županija, najviše do sada, za svoje poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, OPG-ove, udruge civilnog društva te gradove i općine – rečeno je danas na 16. po redu Susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije održanom u hotelu International.

 

U nazočnosti 200-tinjak uzvanika prezentirane su analize i gospodarski pokazatelji različitih relevantnih institucija koje svrstavaju Zagrebačku županiju u sam vrh razvijenosti u Republici Hrvatskoj. Tako analiza Fine pokazuje da se Županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 45,7 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu odmah iza Zagreba, a analiza HGK-a kaže da se Zagrebačka županija nalazi na 2. mjestu s ostvarenim porastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Također, spomenuto je i da se prema indeksu razvijenosti  Zagrebačka županija nalazi se u najrazvijenijoj skupini u kojoj u budućnosti planira napredovati i unutar skupine.

 

„Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba. Ukupan iznos dobiti koji su ostvarili naši poduzetnici iznosi 2,23 milijarde kuna, a s dobiti posluje 73,8 posto županijskih poduzetnika“, istaknuo je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić dodavši da je vrijednost izvoza povećana za 11% u odnosu na 2015. godinu te je u 2016. dosegla 7,1 milijardu kuna na godišnjoj razini. „Takva gospodarska kretanja nas izrazito vesele jer pokazuju da naši poduzetnici mogu konkurirati najboljim tvrtkama iz cijele Europe pa i šire“, rekao je Kožić.

 

Pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili su se i na rast zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji za 10,3% u razdoblju od 2011. do 2016. godine – što je najveći rast zaposlenosti od svih županija, a prema zadnjim podacima je i nezaposlenost najniža u posljednjih 25 godina s brojkom od 6885 nezaposlenih u travnju ove godine.

 

„Zagrebačka županija u ovom trenutku ima, bilo u fazi prijave, provedbe ili odobrenja na EU natječaje gotovo 100 milijuna kuna vrijedne projekte. Kada tome pridodamo i strateške projekte poput 883 milijuna kuna vrijednog projekta vodoopskrbe istoka županije i 800 milijuna kuna vrijednog projekta širokopojasnog pristupa internetu ova brojka mnogo je veća“, rekao je Kožić posebno istaknuvši otvorenje 27 milijuna kuna vrijedne ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., također financirane EU sredstvima. „Gradnju hladnjače najavio sam prošle godine na Susretu gospodarstvenika, a za idući tjedan najavljujem svečano otvorenje“, izjavio je Kožić. Kazao je i kako je zahvaljujući naporima Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije (ZACORDA) proteklih godina iz EU fondova povučeno 350 milijuna kuna za projekte vrijednosti veće od 700 milijuna kuna.

 

O isprepletenosti i međuovisnosti globalnih, EU i nacionalnih kretanja i izazova govorio je ekonomski stručnjak prof.dr. Mladen Vedriš u svom predavanju „Hrvatska 2018. Kako dalje?“. Posebno se osvrnuo na Nacionalni program reformi 2018. koji je Vlada RH objavila u travnju ove godine, a prema kojem su kao glavni ekonomski ciljevi izdvojeni – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. „Hrvatska mora prijeći iz faze deklarativnosti u fazu realnog rada na reformama“, naglasio je Vedriš dodavši da Županija daje zavidan poticaj svojim gospodarstvenicima, ali je potrebna sinergija na razini države da bi gospodarstvo u cjelini bilo u porastu.

 

Izaslanik predsjednika Vlade RH Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, istaknuo je da su gospodarski rast i održivi razvoj jedina protuteža iseljavanju mladih i lošim demografskim trendovima. „S druge strane, svjesni smo da se gospodarski rast neće dogoditi sam od sebe, nego da moramo raditi na njemu“, rekao je Žunac pozvavši pritom okupljene da se još više okrenu EU natječajima i sredstvima kako bi unaprijedili svoje poslovanje.

 

Okupljenim gospodarstvenicima predstavljeni su programi i mjere za poticanje razvoja gospodarstva i poljoprivrede u 2018. godini te su pozvani da narednih dana prate službene web-stranice Zagrebačke županije na kojima će, kao i uvijek dosad, biti objavljeni svi natječaji za bespovratne potpore.

Prethodni članakZakon o lovstvu poslan u Hrvatski sabor
Sljedeći članakPovoljnije osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.