Danas je Europski parlament usvojio Uredbu o obnovi prirode. Poslušali su glasove od preko milijun građana, tvrtki, znanstvenika i nevladinih organizacija i omogućili da ova jedinstvena Uredba postane stvarnost.

Sofija Babić iz WWF Adrije pojašnjava:

-Uredba obvezuje države članice da će obnoviti narušene ekosustave, doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost hrane. Uredba nalaže obnovu 20% staništa (uključujući šume, travnjake, močvarna područja, rijeke, jezera i dna prekrivena koraljima) i osigurati njihov povratak iz lošeg u dobro stanje do 2030., a taj postotak se s godinama i dodatno povećava.

Uredba o obnovi prirode predstavlja povijesnu priliku za omogućavanje vraćanja prirode u Europu. U vremenu u kojem je kontinent pogođen poplavama, sušama i požarima, ovaj zakon pomoći će osigurati sigurniju i zdraviju budućnost za Europljane.

Unatoč naporima krajnje desnice i konzervativaca te dezinformacijama koje su u kampanji plasirali lobiji koji su htjeli srušiti donošenje Uredbe, većina zastupnika Parlamenta ostala je vjerna demokratskom i zakonodavnom procesu i izglasala sporazum koji su ispregovarali tijekom Trijaloga prošle godine.

Završni korak u procesu je da države članice formalno odobre Uredbu, što bi se trebalo dogoditi u ožujku ili travnju ove godine.

Koalicija #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU poručuje:

-Uredba o obnovi prirode uvijek je bila puno više od samog zakonodavnog teksta. Ona je simbol da se Europa može, i hoće, posvetiti borbi za opstanak cijelog planeta. Oduševljeni smo što je većina zastupnika poslušala činjenice i znanost, i nije podlegla populizmu i širenju straha. Sada potičemo države članice da slijede primjer i provedu u djelo uredbu kojoj je cilj obnova prirode u Europi.

Prethodni članakKako uzgojiti papar u našem podneblju?
Sljedeći članakLjuto i zdravo!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.