Sredozemna voćna muha štetnik je koji napada više od 240 vrsta bilja, a za naše područje najznačajniji domaćini su joj su mandarina, klementina, naranča, kaki, nešpula, smokva, jabuka, marelica, šljiva, breskva, nektarina, japanska šljiva i kruška.

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Akcijski plan o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata (Wiedemann) u dolini rijeke Neretve za razdoblje od 2018. do 2021. godine, koji propisuje mjere monitoringa populacije odraslih jedinki muhe, zbrinjavanje zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova u voćnjacima te druge preventivne metode.

Na snazi je i Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe –Ceratitis capitata (Wiedemann) kojom su propisane odgovarajuće fitosanitarne mjere u cilju sprječavanja širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe. Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibenska, Zadarska i Istarska županija smatraju se ugroženim područjima u kojima je potrebno provoditi preventivne mjere sprječavanja širenja i suzbijanja ovog štetnika: redovito uklanjati samonikle biljke domaćine sredozemne voćne muhe sa svojih posjeda, zapušten poljoprivredno zemljište privesti poljoprivrednoj proizvodnji te prikupljati i zbrinjavati otpale plodove s tla. U Akcijskom planu nalaze se svi kontakti djelatnika različitih institucija koje rade na sprečavanju širenja sredozemne voćne muhe, koji mogu voćarima dati detaljne upute i savjete.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodizanje nasada bagrema
Sljedeći članakZa razvojne projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema 105 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.