Posljednjih je pet dana jasno vidljiv trend ublažavanja dnevnoga rasta broja nezaposlenih, koji se prethodnih devet dana kretao iznad tisuću dnevno. Danas je, 10. travnja, sredinom dana na HZZ-u zabilježeno 151.997 nezaposlenih, što je 14 manje nego jučer na kraju dana.

To potvrđuje da je ublažen val otpuštanja nakon drugoga kruga mjera za očuvanje radnih mjesta (rast potpore s 3.250 kuna na 4.000 kuna bez plaćanja doprinosa na te plaće te uključeni i radnici otpušteni u ožujku ako ih poslodavac ponovno prijavi u radni odnos) koje je Sabor prihvatio 7. travnja. Broj nezaposlenih se, naime, dnevno povećavao rastućim trendom od 18. ožujka do 30. ožujka, nakon čega su dnevna povećanja imala promjenjiv trend, ali na višoj razini (više od tisuću osoba dnevno). Kontinuirano ublažavanje dnevnoga povećanja vidljivo je upravo od 7. travnja (otkad se vidi i smanjenje prijavljenih izravno iz radnog odnosa odnosno onih koji su dobili otkaz), od 8. travnja rast je bio ispod tisuću dnevno, a danas je (barem prema trenutnim podacima sredinom dana) prvi put od 17. ožujka zabilježen dnevni pad.

Od 18. ožujka, odnosno od dana kada je broj nezaposlenih dnevno kontinuirano rastao (kao posljedica poslovanja u uvjetima karantene), on je do 9. travnja povećan za 16.925 (do sredine današnjega dana, 10. travnja, za 16.911). Pritom su u istom razdoblju izravno iz radnog odnosa (zaposleni koji su dobili otkaz) na HZZ prijavljene 21.283 osobe. Od toga, najviše je novonezaposlenih došlo iz djelatnosti kojoj se najviše poremetilo ili zaustavilo poslovanje u uvjetima karantene, odnosno iz djelatnosti smještaja i ugostiteljstva (6.276 ili 29,5% od ukupnog broja zaposlenih koji su došli izravno iz radnoga odnosa). Turizam slijede najveći sektori, odnosno trgovina (3.142 ili 14,8% od ukupnog broja zaposlenih koji su došli izravno iz radnoga odnosa) i prerađivačka industrija (2.956 ili 13,9% od ukupnog broja zaposlenih koji su došli izravno iz radnoga odnosa). Prema područnim uredima HZZ-a, najviše je novoprijavljenih na HZZ zbog prestanka radnog odnosa prijavljeno u Zagrebu (4.381 ili 20,6% od ukupnoga), Splitu (2.882 ili 13,5% od ukupnoga), Rijeci (1.835 ili 8,6% od ukupnoga), Osijeku (1.698 ili 8% od ukupnoga) i Puli (1.332 ili 6,3% od ukupnoga).

Broj nezaposlenih u godišnjoj će usporedbi sigurno rasti u sljedećim mjesecima, i to ne samo zbog mogućeg rasta nezaposlenosti nego zbog izostanka izlazaka s evidencije HZZ-a u mjesecima turističke sezone. Naime, prošle je godine od kraja travnja do kraja kolovoza ukupan broj nezaposlenih pao za više od 30 tisuća, od čega je bilo 87.263 izlazaka s evidencije radi zapošljavanja. U tim se mjesecima najviše zapošljava u turizmu i djelatnostima koje su s njime najviše povezane. Tako je iz evidencije nezaposlenih od travnja do srpnja prošle godine izašlo 16.885 osoba koje su se zaposlile u turizmu te 8.297 osoba koje su se zaposlile u trgovini, a već je sada izvjesno da će takvi rezultati ove godine izostati.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOtvaranjem tržnica zadovoljni i proizvođači i potrošači
Sljedeći članakOtkupljeno i donirano 20 tona mliječnih proizvoda!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.