Turopoljskim su krajem nekada davno kročili plemići, danas Turopolje na gastronomsku kartu svijeta stavlja plemstvo sasvim druge sorte: turopoljski tartufi!

Osjećaj topline stogodišnjeg drva pod rukom, lov na tartufe uz pomoć školovanog psa tragača ili degustacija vina koja obuhvaća sva osjetila? Zagrebačka županija krije niz neočekivanih iskustava koja je gotovo nemoguće prepričati. Baš zato, treba ih doživjeti.

Najsrdačniji doček u nekada neovisnu malu državu našim gostima iz Velike Britanije uputio je plemeniti Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine Turopoljske i otkrio tajne poveznice čovjeka iz Turopolja sa prirodom i Turopoljskim Lugom.

Tartufi se mogu pronaći tijekom cijele godine. Adrenalin u lov na tartufe u Turopolju nećete doživjeti bez pomoći tartufarovog najboljeg prijatelja – psa.

Petar Alebić, tartufar iz Velike Gorice nam je to i dočarao.

Sve donedavno, turopoljski tartufi bili su neka vrsta urbanog mita – mnogi su sumnjali da turopoljski tartufi uopće postoje. Međutim, turopoljski su tartufi danas sve poznatija namirnica. Namirnica je to cijenjena među kulinarskim stručnjacima u lokalnim restoranima Turopolja u kojima se mora uživati  u okusu i mirisu.

Adrenalin lova na tartufe upotpunio je odlazak u Lug se specijaliziranim quad vozilima za panoramske vožnje u pratnji vodiča OPG-a Grgar.

-Bitno je istaknuti kako smo još u svibnju 2020. godine započeli promovirati atrakciju ‘lov’ na crnoga tartufa u Turopoljskom lugu,. Posjetiteljima Turopolja ponudili smo novi i inovativan turistički proizvod. Za stvaranje održive destinacije i turističkog proizvoda najvažnije je uspostavili lanac vrijednosti. Svakako i uključiti sve dionika procesa za brendiranje našeg crnog tartufa kako bi se ostvarila njegova turistička valorizacija. Naravno naša snaga leži u ugostiteljskoj ponudi kombinacije tartufa s autohtonom kuhinjom Zagrebačke županije.

Istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije te navela:

Nakon današnje uspješne potrage, u tartufu treba i uživati. Lokalni specijaliteti poput pražetine i odreska turopoljske svinje savršeno se slažu sa svježe naribanim turopoljskim tartufom.. Specijalitete je našim gostima predstavio restoran Mon Ami, u kojem ključnu riječ vodi Bruno Ceronja.  Krenuli smo korak dalje, uparili smo vrhunska vina naše županije sa čokoladnom poslasticom Turopolja, pralinom velikogoričke tvornice čokolade obitelji Marković… iskustva su to koja se moraju doživjeti!

Naravno, završetak lova oplemenila je fina zanatska kapljica iz zagrebačkog zelenog prstena, degustacija u velikogoričkoj destileriji Brigljević. Destilerija Brigljević krenula je od kućne proizvodnje biljnih rakija i likera. Uz mnogo entuzijazma i stalnog eksperimentiranja, dogurali su do prvog hrvatskog zanatskog džina.

Potraga za crnim blagom u ZEMLJI TARTUFA – TUROPOLJU prikazala je bogatu baštinu i tradiciju i eno gastro ponudu. Aktivan je to boravak uz naglasak na održiv i zeleni turizam. U lovu na tartufe uživale su i britanske infuencerice kroz promociju specijalizirane turističke ponude Zagrebačke županije u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (Jordan Brown, Kristabel Plummer, Elisha Brock, Ruby Peng i Rachel Wilkinson.)

Autor fotografija: Josip Škof

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolji i zdraviji prinos uz organsku gnojidbu!
Sljedeći članakGenotipizacija ženske teladi i junica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.