Stranice u tiskanom izdanju: 10

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) Europskog parlamenta krajem veljače usvojio je mišljenje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir (EPP) o „Utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)“, a koje je sastavni dio reforme ZPP-a.

-Ovo mišljenje posebno je važno za žene u ruralnim prostorima jer sam njime tražila da se zadrže tematski potprogrami za žene u okviru Programa ruralnog razvoja kako bi se osigurale potpore ženama poljoprivrednicama te da se na razini država članica prepozna i prizna „nevidljivi rad“ žena u ruralnim prostorima kako bi one mogle ostvariti prava koja im pripadaju, naglasila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Teškoće s kojima se susreću žene u ruralnim prostorima Petir želi doprinijeti poboljšanju života europskih poljoprivrednika i stanovnika ruralnih prostora, a osobito žena u ruralnim područjima. Participacija žena u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja je niska, a niti jedna država članica nije do sada uspostavila tematske potprograme za žene u ruralnim prostorima predviđene Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj kakvi primjerice postoje za mlade poljoprivrednike. -Porazna je činjenica da nijedna država članica nije u svoj Program ruralnog razvoja uključila potprogram namijenjen ženama kako bi poduprla žene u ruralnom prostoru te se nadam da će se to uskoro promijeniti jer žene imaju interes za bavljenje poljoprivredom i financijsku podršku koju Unija za to osigurava treba iskoristiti, rekla je Petir i dodala da je važna veća dostupnost društvene infrastrukture nužna za kvalitetan život žena u ruralnim područjima poput specijalizirane medicinske skrbi, njege za starije osobe te veće dostupnosti predškolskih ustanova. -Kod ulaganja u infrastrukturu, usluge i stjecanje znanja i vještine države članice bi u okviru svojih strateških planova trebale razmotriti izgradnju neophodne infrastrukture koja je dio strategije lokalnog razvoja te je ujedno i prilagođena ženama u ruralnim područjima. Takva infrastruktura trebala bi biti usmjerena na pružanje potrebne pomoći i podrške osnaživanju žena i poticanje njihovog zaposlenja, rekla je zastupnica Petir i osvrnula se na probleme s kojima se susreću žene u ruralnim područjima napomenuvši kako su one često ekonomski ovisne o suprugu, za njih ne postoji radno vrijeme, a bore se i s nedostatkom osnovnih socijalnih i mirovinskih prava poput bitno nižih mirovina ili pak neplaćenog porodiljnog dopusta. Gotovo polovica njih nikada ne odlazi na godišnji odmor, a u vrlo maloj mjeri participiraju u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovo mišljenje prepoznaje neprocjenjiv doprinos koji žene ostvaruju u gospodarstvu ruralnih područja te potiče države članice i EU da daju snažniju podršku ženama u ruralnom prostoru.

Marijana Petir nagrađena je za svoj petogodišnji rad u Europskom parlamentu krajem ožujka i proglašena najboljom zastupnicom u kategoriji poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo. Nagradu je posvetila svim hrvatskim poljoprivrednicima – mladim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama koji su za nju inspiracija zbog kreativnosti i inovativnosti koju unose u poljoprivredu; seoskim ženama koje su istinske lokalne heroine jer brinu i o obitelji i poljoprivrednom gospodarstvu; poljoprivrednicima svih generacija koji se svakodnevno bore da svoje OPG-e i naš ruralni prostor održe živima.

Ruralnoj Europi su potrebne snažne seoske žene

Na konferenciji koju su 8. ožujka, povodom Međunarodnog dana žena, zajedno organizirale hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (EPP) te rumunjska zastupnica Maria Gabriela Zoana (S&D) u suradnji sa Ženskim odborom COPA-e iz Europskog je parlamenta upućen poziv Europskoj uniji i državama članicama na bolju procjenu izazova s kojima se suočavaju seoske žene te bolje prepoznavanje i podršku njihovog velikog doprinosa ruralnoj Europi.

Devedeset i šest posto poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok žene upravljaju sa svega 30 % poljoprivrednih gospodarstava. No, žene u poljoprivredi imaju mnogo veće uloge nego što pokazuje službena statistika. Nekoliko izvješća Europskog parlamenta, među kojima i ono zastupnice Petir o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima usvojeno 2017. godine, već je ukazalo na multi- funkcionalnu ulogu seoskih žena i njihovu važnost za strukturu i gospodarstvo ruralnih područja.

– Ženama je potrebno olakšati pristup zemljištu i kreditima te osigurati sva socijalna prava koja trenutno nemaju jer njihov rad na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nije prepoznat i vrednovan stoga je potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena, kazala je Petir.

 class=
Prethodni članakKako zadržati bonitetnu vrijednost i plodnost tla?
Sljedeći članakSve više mladih traži stare sorte voća i povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.