U ovom prilogu posvetit ćemo se analizi proizvodnje uljnog suncokreta. S ciljanim prikazom njegove potencijalne isplativosti koja bi se mogla očekivati ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u 2012.

Suncokret kao cvijet plijeni ljepotom i izražajnim živim bojama u vrijeme pune cvatnje. No, razlog njegovog uzgoja u svijetu svakako nije ljepota već zarada.

Prinos se računa u ulju- suncokret

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta. Proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma. Također upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom. Osim odnosa izravnih parametara: prinosa i cijene, koji u kalkulaciji proizvodnje određuju razinu isplativosti, kod suncokreta je bitan i sadržaj ulja jezgre.

Drugim riječima prinos suncokreta jednostavnim se rječnikom računa u ulju. S obzirom na to da je otkup ovog zrna standardiziran na sadržaj ulja, postotak ulja u jezgri u konačnici limitira otkupnu cijenu pa ona može biti viša ili niža. I prinos i postotak ulja u jezgri najvećim dijelom ovise o provedenoj agrotehnici. Ovaj će primjer jedne od bezbroj mogućih modulacija u kalkulaciji obuhvatiti nešto intenzivniju agrotehničku razinu koja uz ostale optimalne čimbenike proizvodnje može jamčiti ili osigurati prinos od 3500 kg zrna standardnih vrijednosti: ulja, primjese i vage, te obračuna otkupnog kala koji je također standard pri otkupu.

Mineralna gnojiva – najveća dvojba

U ovakvim kalkulacijama najveća dvojba su mineralna gnojiva čija količina zbrojena s pričuvom potencijalnih hranjiva u tlu najviše mogu limitirati prinos. Ona su u ovom primjeru pretpostavljena kao količina i izbor hranjiva koja inače suncokret preferira i približno adekvatna pogodnom tlu za uzgoj suncokreta i njegovoj srednjoj prosječnoj plodnosti, uz nešto viši prinos iz kalkulacije. Svi parametri u kalkulaciji koji čine troškove, osim obračuna mehanizacije i troškova otkupa, iz ovogodišnjih su i trenutnih tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a), a čine ih:

• Mineralna gnojiva Petrokemije Kutina s adekvatnim količinama.
• Pesticidi koji čine prosjek nekoliko varijanti zaštite od korova zajedno s prosjekom varijanti
zaštite fungicidima u dva navrata.
• Trošak sjemena koji je prosjek više ovogodišnjih tvorničkih cjenika.
Posebno su izraženi:
• Troškovi otkupa koji kao takvi postoje ovisno o kulturi i koji su kao takvi bili u vrijeme otkupa na području Virovitičkopodravske županije u 2011.
• Trošak osiguranja (prosjek) usjeva od tuče na procijenjen prinos 3,5 t/ha s obračunom
premije osiguranja za povrat.
• Trošak mehanizacije prikazan je kao trošak amortizacije iste po operacijama obračunat prema modelu izračuna iste. Korištenom u zadnjem izdanju kataloga Kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Katalog se može pronaći na web stranici Hrvatske poljoprivredne komore. U ovom dijelu obračuna troškova mehanizacije berba i druga zaštita od bolesti je istaknuta kao vrijednost troška iz usluge.
Nije obračunat trošak zakupa zemljišta koji je produkt ukupno plaćenog zakupa/koncesije u tekućoj godini podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim i zakupljenim ili u koncesiji). On je kao takav individualan i svatko ga može izračunati za sebe. Nije obračunat ni trošak sušenja koji je samo istaknut, kao ni učešće rada čovjeka.
Prihode čine tržna, ujedno i srednja otkupna cijena iz 2011. Maksimalno predviđena potpora za osnovno plaćanje za 2012. proizvodnu godinu. Analizom ovih podataka u kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena moguća dobit ovogodišnje proizvodnje suncokreta (ove varijante kalkulacije) za tri varijante otkupne cijene (srednje lanjske i dvije pretpostavljene 10% više i 10% niže) te trošak proizvodnje iste u kn/kg.
Prethodni članakKlijalište zaštićeno folijom
Sljedeći članakPalenta s mesnim raguom
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.