Susret uzgajivača – „čuvara s mora i kopna Hrvatske“

Uz predstavljanje brošure Sunčane Pešak pod nazivom ,,Ekološka proizvodnja povrtnog sjemena na obiteljskom gospodarstvu”, održana je u Zagrebu sredinom siječnja, u organizaciji Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača njihova prva, ali vrlo uspješna razmjena povrtnog sjemena.

Cijeli se ovaj susret uzgajivača – „čuvara sjemena s mora i kopna Hrvatske“ odvijao u izuzetno pozitivnom i veselom ozračju, s nadom u skoro i dobro rješenje ekološke proizvodnje povrtnog sjemena i još problematičnijeg pitanja – kako ga uopće registrirati na svom obiteljskom gospodarstvu. To je danas u Hrvatskoj riješeno, po mišljenju nazočnih – „nikako“ ili na nezadovoljavajući način, odnosno na štetu onih koji se punog srca upuštaju u tu avanturu, koja ih na kraju krajeva samo košta, a zarade gotovo nema. Tako misle uzgajivači iz Osijeka, Našica, Varaždina, Zagreba, Krka i Brača. Svi oni zajedno svim su srcem pozdravili  objavljivanje brošure „Ekološka proizvodnja povrtnog sjemena na obiteljskom gospodarstvu“ koja je objavljena  u sklopu projekta „Raznolikost je održiva“ uz potporu Grada Zagreba. Primjerima iz prakse i stručnim znanjem svoj doprinos realizaciji ove edukativne i praktične brošure dao je veći broj vrsnih hrvatskih stručnjaka za sjemenarstvo i rasadničarstvo te OPG-ovi koji na svojim gospodarstvima čuvaju sjeme najugroženijih domaćih sorata.

Sjemenarstvo je u Hrvatskoj prioritetna tema

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga eko-proizvođača i autorica brošure, na pregledan je način u toj maloj, sadržajnoj knjižici izložila problematiku: registracije sjemenarske proizvodnje na gospodarstvu, nabave sjemena za daljnju reprodukciju, upis u upisnik dobavljača, nadzor sjemenskog usjeva, nadzor u proizvodnji, laboratorijsku analizu, pakiranje, označavanje, postupak registracije čuvanih sorti, proizvodnju u kooperaciji.

-Sjemenarstvo je u Hrvatskoj jedna od prioritetnih tema, jer gotovo sve sjeme dolazi iz uvoza, mnogi su nezadovoljni njegovom kvalitetom, a istovremeno domaće sorte nestaju. Budući da je tako deficitarno, proizvodnja sjemena mogla bi za proizvođače postati prava prilika za posao i zaradu; i rascjepkano zemljište tako postaje prednost i stvara se dodana vrijednost proizvoda. Zato vas upoznajemo s koracima koje jedno obiteljsko gospodarstvo treba poduzeti da bi registriralo svoju proizvodnju sjemena, posebno one od vas koji se želite upustiti u njegovu ekološku proizvodnju, istaknula je Pešak prilikom predstavljanja brošure.

U uvodu u brošuru S. Pešak ističe: Svaki proizvodni ciklus počinje od sjemenke. Odabir vrste i sorte određuje i usmjerava sve ostale radnje. Zbog toga ni jednom proizvođaču nije svejedno gdje i kakvo sjeme nabavlja. Posebno je važno odabrati otporne sorte, prilagodljive na specifične uvjete, a ujedno i odgovoriti na zahtjeve tržišta. Sjeme je ujedno i osnova prehrambenog suvereniteta. Ne možemo govoriti o neovisnosti jedne zemlje ako je ona ovisna o uvozu iz drugih zemalja i uvjetima na svjetskom tržištu. S druge strane, postupak registracije proizvodnje sjemena mnogima u Hrvatskoj djeluje komplicirano i prezahtjevno. Između ostalog, ova brošura želi potaknuti upravo pokretanje ekološke sjemenarske proizvodnje i prepoznati našu baštinu tradicijskih, čuvanih sorata kao važan resurs.

  Sprječavanje genske erozije

Tijekom ovog korisnog druženja dr. sc. Mara Bogović iz Ministarstva poljoprivrede pojasnila je nazočnima:- Svaka država u strategiji svog nacionalnog razvoja, osim što mora osigurati sigurnost prehrane i održivu poljoprivrednu proizvodnju, sve veći značaj pridaje očuvanju bioraznolikosti za buduće naraštaje. Osim toga je također neophodno u cijelom tom procesu ulagati veliki trud u očuvanje tradicijskih sorti ili izvornih kultivara povrtnih i ratarskih biljnih vrsta. To je prije svega neophodno radi sprječavanja genske erozije, odnosno gubitka genske različitosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena, ili smanjenje genske osnove određene vrste, zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.

Zbog nedovoljno zastupljene proizvodnje ekološkog sjemena, naročito povrtnih vrsta, ekološki proizvođači ulažu veliki trud u očuvanje tradicijskih sorti. Samo jednostavnijom procedurom proizvodnje i priznavanja ekološkog sjemena kao i jednostavnijim upisom proizvođača ekološkog sjemena, možemo očekivati da će se uz upornost naših ekoloških proizvođača očuvati sve te tradicijske sorte, a ujedno i spriječiti gubitak svih tih genskih resursa.

Sve stare i udomaćene sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte ili za sorte za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije stare i udomaćene sorte, mogu se kao takve upisati  u Sortnu listu pod nazivom »čuvane sorte«.

Brojni čuvari sjemena

Vesna Rožić iz  Nerežišća s otoka Brača ponosno pokazuje „Brački jabučar“, sortu rajčice za koju se osobno založila i uspjela ju zaštititi, registrirana je u okviru UNDP projekta.“ Iako je to duga i preskupa priča“, smatra da treba dalje educirati ljude o vrijednosti starih sorti i sjemenarstva, još se jače povezati i od toga „napraviti posao“.

Marija Cafuk čuvarica je sorte sjemena varaždinskog zelja.Kad su željeli zaštititi varaždinski kupus kao svježi proizvod, morali su imati i njegovo sjeme. Srećom se obitelj generacijama bavila uzgojem kupusa – od prabake i bake, preko mame do kćeri. Uvijek su „prebirali“ najbolje glavice na polju i „sjemenarili“. Nisu nikad kupovali nikakvo drugo sjeme nego čuvali svoje i prema zakonima ga, uz pomoć  Savjetodavne službe zaštitili i došli na europsku listu čuvane sorte.

-Morate to imati u srcu inače ne ide. Morate se oboružat i novcima i živcima, jer se kontrola mora  platiti dva do tri put godišnje. Ali, jamčim dok sam ja živa i nećak u našoj obitelji nema drugog zelja osim varaždinskog;  zbijena glavica, žute boje, plosnate, nema izraženih rebara, ukusna, kaže Marija Cafuk.

Silvija Kolar Fodor predsjednica udruge „Bio-vrt u skladu s prirodom“, autorica knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ također ima banku sjemena. Upravo razmjena sjemena potiče nas da preuzimamo na sebe dio odgovornosti da ga razmnožavamo i dijelimo dalje, te održavamo predavanja eko-vrtlarima. Da nema tih entuzijasta koji čuvaju određene  starinske sorte i razmnožavaju ih, nitko ne bi mogao doći do njih i nestale bi zauvijek.

Bračni par Ivanka i Rudolf Pereglin iz  Sv. Ivan Zeline imaju dekorativne vrećice sjemenja. Rudolf se sjeća: –Još se moja pokojna baka bavila sjemenarstvom, uzgajala biljke, posebno ljekovite i čuvala njihovo sjeme, bila je ekološko osviještena dok sam ja još bio mali i dok ekologija još nije postojala. Sad sam se i ja time počeo baviti u penziji, jer sad kad stare sorte izumiru u cijelom svijetu jednostavno ne želim industrijsko jednokratno sjeme o kojem si ovisan. Žena i ja s našim sjemenom čuvamo naš suverenitet. I nećemo hranu punu aditiva, sretni smo da možemo sami sebi proizvesti izvrsne biljke i odličnu hranu. Naše sjeme je sačuvano i u Hrvatskoj banci sjemena u Križevcima. Kad su došli u Zelinu i vidjeli kako ozbiljno radimo, zamolili su nas i donirali smo im 80 % sjemena i sad ga čuvaju. Nama je to cilj i sretni smo i ponosni.

Vesna Branilović iz Međimurja, Sv. Juraj na brijegu kaže: Razmjena sjemena je važna, tako čuvamo stare sorte, povrće i voće je kvalitetnije, nutritivno bogatije i važno je da mu se ne zagubi trag, možemo ga dalje razmnožavati meni je to zadovoljstvo i ljubav. Odnedavno sam u mirovini, profesorica, a uvijek sam htjela studirati botaniku. Sad kombiniram znanje iz neuro-znanosti s ljekovitim biljem, preporučam divlji hmelj, lavandu, gospinu travu, mentu, ružmarin koji je odličan za mentalnu bistrinu, a  heljdin čaj za krv i srce.

 Zlata Nanić je prva uvela ekološku poljoprivredu u Hrvatsku, neslužbeno, na svoj način, ali još 1975. g. je imala svoj prvi eko vrt na tvrdoj ilovači u Velikoj Gorici, potom ekološko imanje „Zrno“ u Habjanovcu, a utemeljila je i edukativnu udrugu „Živa zemlja“. Bila je i ostala uzor generacijama. Uvijek nasmijana i vedra, a pri tom puna savjeta i sjemenaka kao „šipak pun koštica“. –Razmjena sjemena je važna, kaže Zlata, kad sam ja počinjala nečeg takvog nije bilo. Sada sam tako sretna kad vidim da se ljudi trude oko eko-sjemena. Ja ga i dalje uzgajam za vlastite potrebe i još ga podijelim s drugima.

SAČUVAJMO STARE SORTE “CERNIK 2020”

U Udruzi vinogradara i voćara Cernik u tijeku su pripreme za ovogodišnju razmjenu plemki starih sorti voća i sjemenja starih sorti povrća, začinskog i ljekovitog bilja. Ta manifestacija koja okuplja velik broj zaljubljenika u stare sorte iz Hrvatske, ali i susjednih država: BIH, Slovenije, Hrvatske, pa i Njemačke, održat će se 29. veljače s početkom u 10,00 sati. Organizatori poručuju:
–Ponosni smo što su plemkama razmijenjenim u Cerniku već cijepljene stotine, ako ne i tisuće sadnica, čime svi zajedno kroz razmjenu najizravnije sudjelujemo na očuvanju i širenju starih sorti voća.
Jako je bitno i za pohvalu što nam se u ovih nekoliko godina pridružilo i nekoliko mladih, učenika srednjih škola koji su već zasadili svoje voćnjake i šire ih. Svaka im čast! Ovo vrijeme do razmjene možemo iskoristiti za pripremu plemki i dogovore za zainteresiranim prijateljima što razmjenjivati.
Očekujemo vas u Cerniku!