Cvatnja vinove loze jedna je od najvažnijih fenofaza u razvoju vinove loze. Cvatnja omogućuje oplodnju cvjetića vinove loze, što je preduvjet za urod grožđa. Cvatnja vinove loze, odnosno otvaranje razvijenog cvijeta, započinje savijanjem vrhova latica prema gore u obliku zvjezdice, izravnavanjem prašnika i izbacivanjem kapice.
Dakle, mehanizam otvaranja cvjetova sastoji se u odvajanju latica pri osnovi cvijeta, a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka, te njihovim izbacivanjem u obliku kapice. Potom dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koja se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose širom po vinogradu.
Pri tome valja naglasiti da kukci imaju znatno manju ulogu u oprašivanju vinove loze od vjetra, jer ni latice ni ostali dijelovi cvijeta nemaju upadljivu boju, a nektarnici ne proizvode nektar, već miris potječe od izlučivanja eteričnih ulja, koja kukce ne privlače naročito.
Kod vinove loze postoje tri osnovna tipa cvijeta, te nekoliko prijelaznih tipova. Ti osnovni tipovi su: dvospolan cvijet (sadrži i prašnike i tučak); morfološki dvospolan, ali funkcionalno ženski tip cvijeta (sadrži tučak i prašnike, ali su prašnici sterilni); muški cvijet (sadrži samo prašnike).
Najveći broj kultivara plemenite loze ima dvospolan cvijet, koji su većinom samooplodni, no može doći i do unakrsnog oprašivanja između cvjetova s istog trsa ili s drugih trsova (stranooplodnja). Manji broj kultivara ima funkcionalno ženski tip cvijeta (npr. blatina crna, grk bijeli, cetinka bijela, muškat crveni, dišeća ranina bijela i sl.), kod kojih je polen sterilan, pa je moguća isključivo stranooplodnja.
Zbog toga je za uspješan uzgoj navedenih kultivara neophodno da u susjedstvu postoje kultivari s dvospolnim ili muškim tipom cvijeta koji cvatu istovremeno i s kojih se polen vjetrom može prenijeti na njihov funkcionalno ženski tip cvijeta. Za blatinu crnu dobar oprašivač je trnjak crni, za grk bijeli i cetinku bijelu plavac mali i sl. 
Koji su uvjeti potrebni za početak cvatnje vinove loze?
Duljina cvatnje vinove loze ovisi o ekološkim uvjetima sredine, te o svakoj pojedinoj godini. Za njezin početak nužna je temperatura od 15°C, ali je optimum između 20 i 25°C uz lijepo vrijeme s laganim povjetarcem i povoljnom vlagom zraka. Nepovoljno vrijeme, kao što su jaki i suhi vjetrovi, kišovito vrijeme, te slabije osvijetljenje, znatno smanjuju mogućnost oplodnje i povećavaju mogućnost pojave rehuljavih grozdova.
Posebno su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda grožđa. Ovisno o vremenskim uvjetima i sortimentu, cvatnja u vinogradu traje 10 do 20 dana, na jednom trsu desetak dana, jedan grozd (cvat) cvate 5 do 10 dana, a jedan cvijet samo 3 do 4 dana.
Zaštita u vrijeme cvatnje vinove loze
Cvatnja je najosjetljivija fenofaza razvoja vinove loze. Prirast mladica i lisne mase vrlo je intenzivan, pa je osim zaštite već izrasle zelene mase potrebno zaštititi i onu koja će izrasti do sljedećeg prskanja.To je moguće samo tzv. sistemicima – sredstvima koja se premještaju po biljci, iz oprskanog u neprskani list.
Raspored sistemičnih pripravaka u zelenim organima vrlo je važan za kvalitetnu zaštitu. U ovo vrijeme bujna lisna masa ne dopušta kvalitetno fungicidno “pokrivanje” svih zelenih dijelova, a unutar trsa razvija se mikroklima pogodna za razvoj bolesti. Peronospora i pepelnica, te grozdovi moljci i crveni pauk standardni su problemi. Uz njih se može pojaviti i rani botrytis na osjetljivim sortama (rizling rajnski, silvanac zeleni).
Dakle, prskanje neposredno prije cvatnje vinove loze zahtijeva miješanje triju (ili četiriju) pripravaka i to: sistemik protiv peronospore, sistemik protiv pepelnice (+ sumpor u Dalmaciji) i insekticid protiv grožđanoga moljca. Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri završetku cvatnje (u vrijeme čišćenja bobica).
U ovoj fazi preporučuje se upotreba istih fungicida protiv peronospore i pepelnice. Obvezatan je dodatak fungicida protiv sive plijesni i po potrebi insekticida protiv grožđanog moljca.
Razmak između dva tretmana važno je prilagoditi vremenskim prilikama, tj. oborinama i novom porastu vinove loze. Uglavnom se taj razmak kreće od 12 do 14 dana, odnosno 8 dana kad su uvjeti za razvoj bolesti iznimno povoljni (visina vlage zraka, temperatura, kiša..)
Nakon što je krenula cvatnja vinove loze ne preporuča se obavljati nikakve radove u vinogradu (zalamanje zaperaka, prihranjivanje i sl.). Jednako tako, u razdoblju cvatnje nije uputno prskati vinograd, naročito bakrenim sredstvima jer bakar sprečava klijanje polena, ali se zaštita od bolesti i štetnika obavezno obavlja prije i poslije cvatnje.
Koji elementi pospješuju cvatnju vinove loze?
Kako bismo osigurali kvalitetnu cvatnju i dobro zametanje plodova, te kasniju diobu stanica unutar zametaka, potrebno je prilagoditi ishranu pojedinoj fazi porasta vinove loze. Nakon buđenja vegetacije, slijedi snažan vegetativni porast.
U toj fazi porasta vrlo su važni sljedeći elementi: dušik (N), magnezij (Mg), cink (Zn) i željezo (Fe). U ovoj fazi u nekim nasadima može doći i do nedostatka magnezija.
Magnezij ima ulogu u građi klorofila,
aktivator je mnogobrojnih enzima, te je uključen u metabolizam energije i
procese sinteze proteina. Simptomi nedostatka se prvo pojavljuju na starijem
lišću u obliku «mramorne kloroze», a kod jačeg nedostatka lišće poprima prvo
narančastu, pa crvenu i na kraju ljubičastu boju. Kasnije ti dijelovi prelaze u
nekrotične površine.
U fazi vegetativnog porasta vrlo je važno stvoriti kvalitetnu lisnu masu, koja ne smije biti previše bujna niti previše slaba. Zbog toga je vrlo važna pravilna ishrana dušikom, koja ima izuzetan značaj u tvorbi prinosa i njegove kakvoće. U fazi vegetacijskog porasta važno je obratiti pozornost na nedostatak mikroelemenata, te se vrlo često počinje javljati kloroza (žutilo lišća).
Klorozu možemo spriječiti pravovremenim dodavanjem mikroelemenata (B, Zn, Cu, Fe, Mo, Mn), najbolje folijarnom aplikacijom. Prije same cvatnje vrlo je važna ishrana borom i kalcijem. Bor je vrlo važan mikroelement koji ima ulogu u regulaciji meristemske aktivnosti (kod nedostatka dolazi do nepravilnog dijeljenja stanica). Utječe na rad mitohondrija, ima povoljan utjecaj na klijanje polenovih zrnaca (kod nedostatka se javljaju partenokarpni plodovi).
Ishrana borom će rezultirati boljom oplodnjom i pravilnim dijeljenjem stanica u zametnutom plodu. U fazi pred cvatnju potrebno je obratiti i pozornost na dostupnost kalcija, koji sprječava prijevremeno opadanje plodova i lišća.
Sve o prihrani vinove loze nakon cvatnje pročitajte u tekstu /ostalo/prihrana-vinove-loze-nakon-cvatnje/
Više o gnojidbi dušikom u vinogradu možete pročitati u Digitalnoj kolekciji 2016. – 2020. godine koju možete naručiti na našem web shopu u rubrici – Pretplata.
