Naslovnica Rubrike Mehanizacija Tehnologija gnječenja zrnja žitarica gnječilicama finskog proizvođača MURSKA

Tehnologija gnječenja zrnja žitarica gnječilicama finskog proizvođača MURSKA

Objavio

28. svibnja 2020.

1974

Traktorske gnječilice zrnja MURSKA su vrlo važna novost u suvremenoj stočarskoj proizvodnji.

U usporedbi s postupkom pripreme stočne hrane klasičnim mlinovima čekićarima ti strojevi imaju niz prednosti od kojih su najvažnije:

univerzalnost primjene (jedna postava valjaka za kukuruz i žitarice te za suho i vlažno zrno)
manji energetski zahtjevi i s tim u vezi manji utrošak goriva
optimalni rad stroja bez gubitaka i bez prašine
postupak gnječenja zrnja među valjcima omogućuje bolju iskorištenost i viši stupanj probavljivosti stočne hrane
zgnječeno zrno smanjuje razinu toksina
primjena ovih strojeva i kod suhog zrnja žitarica daje jako dobre rezultate, posebno radi postizanja visokih učinaka rada uz minimalno prisustvo prašine i postizanja efekta boljeg probavljivosti stočne hrane. Pri tomu se postižu jednako dobri rezultati kao i kod gnječenja vlažnih žitarica

Gnječilica MURSKA najprije se počela koristiti kod siliranja zrnja ječma za pripremu stočne hrane na sjeveru Europe. Nakon tamošnjih izvanrednih iskustava započela je široka primjena ovih strojeva i u drugim europskim zemljama pa tako i kod nas kod gnječenja suhog i visoko vlažnog zrnja kukuruza ( vlažnost oko 30%).

Tehnologija gnječenja zrnja žitarica

Uz pomoć tehnologije gnječenja gnječilicama MURSKA kvalitetna hrana za stoku i perad može se proizvesti na ekonomičan način. Zahvaljujući smanjenim ulaganjima (sušenje, skladištenje) kao i smanjenju troškova energije (goriva, električne energije) povećava se profitabilnost proizvodnje. Trošak gnječenih žitarica značajno je niži od troškova sušenih žitarica.

Gnječene žitarice spremne su za ishranu bez dodatne obrade. One mogu služiti kao hrana za životinje izravno iz skladišta, a u slučaju goveda kao sastavni dio smjese (TMR) ili kod svinja u obliku tekuće hrane.

Siliranje žitarica gnječenjem temelji se na fermentaciji, koju pokreću bakterije mliječne kiseline. Pogodno okruženje za fermentaciju mliječne kiseline može se osigurati smanjenjem pH vrijednosti gnječenih žitarica na 4 i stvaranjem anaerobnih uvjeta.

Načini čuvanja žitarica

Sušenje: Žitarice se suše do sadržaja vlage od najviše 14 posto. To je tradicionalna i sigurna metoda dugotrajnog skladištenja. Nedostaci su: visoki troškovi i visok sadržaj nečistoće mljevenih sušenih žitarica.

Gnječenje: Žitarice se sakupljaju iznad 25 posto vlage, prije potpunog zrenja, a potom se u anaerobnim uvjetima vrši gnječenje i siliranje uz korištenje aditiva.

Očuvanje cjelovitih vlažnih žitarica: prikupljaju se žitarice s udjelom vlage između 15 i 25%, a zatim se vrši konzerviranje pomoću tekućih aditiva, kako bi se spriječilo kvarenje uslijed gljivica plijesni i kvasca. Skladištenje žitarica vrši se u anaerobnim uvjetima.

Specijalne gnječilice primjenjuju se za preradu žitarica. Aditivi koji se koriste pri gnječenju stavljaju se u gnječilicu kako bi se ravnomjerno pomiješali sa žitaricama. Valjke je potrebno adekvatno podesiti kako bi se svako zrno zgnječilo.

Tehnologija proizvodnje i prikupljanje prinosa

Žitarice namijenjene gnječenju mogu se uzgajati na isti način kao žitarice planirane za sušenje uz uvjet da se žitarice za gnječenje sakupljaju 2-3 tjedna ranije, dok su još žućkaste boje. Naime, tada je energetski i proteinski sastav žitarica na maksimalnoj razini. Ranija berba omogućava uzgoj kasnijih sorti s većim potencijalom prinosa. Žućkaste žitarice su mekše i veće od zrelih žitarica. Postotak vlage obično je između 30 i 40%.

O gnječenju ukratko

– prinos sakupljajte 3-4 tjedna prije uobičajenog roka, dok su žitarice žućkaste. Optimalna vlažnost žitarica za primjenu ove tehnologije je 30-40%.

– gnječite u polju ili na mjestu skladištenja

– koristite aditive u omjeru: 3-5 litara po toni

– čuvati u trenč-silosima, u jamama obloženim folijom, u hermetički zatvorenim plastičnim crijevima – “kobasicama” ili silotornjevima.

– obratite pažnju na temeljito komprimiranje (sabijanje) i pokrivenost

– upotreba siliranih žitarica može započeti tri tjedna nakon zatvaranja silosa

Gnječenje i zalijevanje – vlaženje

Specijalne gnječilice koriste se za preradu žitarica. Aditivi koji se koriste u miješanju stavljaju se u gnječilicu kako bi se ravnomjerno pomiješali sa žitaricama. Valjci na gnječilici moraju se podesiti na odgovarajući način kako bi se svako zrno zdrobilo.

Gnječene žitarice visoke vlage lako se komprimiraju (sabiju) kako bi se istisnuo zrak što osigurava dobro siliranje. Ako su žitarice previše suhe (postotak vlage ispod 30%), tijekom gnječenja može se dodati voda. Bolje je, međutim, sakupljati žitarice odgovarajuće vlage nego nakon toga dodati vodu. Zbog visokog udjela vlage, gnječenje i siliranje treba obaviti u roku od 24 sata od sakupljanja, u protivnom se žitarice mogu zagrijati. Proizvodnja topline predstavlja poseban problem ako se ne dodaju aditivi ili ako se koriste samo biološki aditivi.

Ako se gnječenje žitarica vrši na terenu, žitarice se stavljaju izravno iz kombajna u gnječilicu gdje se istovremeno odvija gnječenje i dodaju aditivi. Konačno, gnječene žitarice istovaruju se elevatorom u prikolicu i dostavljaju do mjesta skladištenja.

Skladištenje

Gnječene žitarice mogu se čuvati u hermetički zatvorenim plastičnim crijevima – “kobasicama”, silotornjevima, trenč-silosima, u jamama obloženim folijom. Zbijenost u trenč-silosima povećava se korištenjem traktora veće mase za sabijanje. Ako se gnječenje odvija kod silosa, žitarice se putem elevatora prenose u gnječilicu. Kapacitet gnječilice određuje količina žitarica predviđenih za gnječenje kao i kapacitet kombajna jer je neophodno da se prikupljanje žitarica kombajnom odvija bez prekida. Najveće gnječilice mogu preraditi oko 50 tona žitarica na sat što omogućava uporabu kombajna velikog kapaciteta. Najučinkovitije gnječilice pokreću traktori: jedan traktor pokreće gnječilicu, a drugi puni bunker.

Bez obzira na način skladištenja, najvažniji čimbenici su temeljito gnječenje, ravnomjerno doziranje aditiva, pažljivo komprimiranje, odgovarajuće zatvaranje i konačno postavljanje utega na gornji dio prijemnog bunkera.

Prijemni bunker treba biti zatvoren 2-3 tjedna kako bi ostalo dovoljno vremena za fermentaciju, što smanjuje rizik od zagrijavanja. Dimenzije bunkera za skladištenje treba prilagoditi brzini hranjenja tako da se materijal s cijele prednje (čeone) površine upotrebljava što je češće moguće (potrošnja treba biti najmanje 2 metra tjedno). Prednja površina uvijek mora biti ravna i tvrda. Naime, prodiranje zraka može uzrokovati stvaranje topline, a samim tim i širenje plijesni i kvasnih gljivica na čelu.

Skladištenje žitarica u hermetički zatvorenim plastičnim crijevima – “kobasicama”

Skladištenje gnječenih žitarica hermetički zatvorenim plastičnim crijevima – “kobasicama” popraćeno je niskim troškovima, a radi se o jednostavnom načinu prerade i skladištenja. Žitarice se skupljaju i dostavljaju na mjesto gnječenja gdje se u jednoj fazi rada gnječe i pakiraju u „kobasice“.

Pakiranje u “kobasice” je jednostavno, jer ne zahtijeva dodatno sabijanje (komprimiranje) ili postavljanje utega. Nema potrebe za skladištenjem vezanim za određeno mjesto, a dimenzije “kobasice” mogu se prilagoditi prinosima. Gnječenje u “kobasice” elastičan je proces, jer se u bilo kojem trenutku može zaustaviti i nastaviti. Skladištenje u “kobasicama” manje ovisi o vremenskim uvjetima nego skladištenje u prijemnim bunkerima.

Gnječenje je ekonomično

Troškove gnječenja i sušenja usporedio je Institut TTS iz Finske. Izračun nedvosmisleno pokazuje da gnječenje značajno smanjuje troškove konzerviranja. Nakon što se 200 tona žitarica umjesto sušenja gnječilo, utvrđeno je da su promjenjivi troškovi smanjeni za 58%, a ukupni rashodi za 54%, što je rezultiralo uštedama od 10000 eura. Što je veća gnječena količina to je veća ušteda: tijekom gnječenja i skladištenja 1000 tona žitarica ostvarena je ušteda od preko 30000 eura.

Dodatne uštede ostvarene su skladištenjem gnječenih žitarica u hermetički zatvorene plastična crijeva – “kobasice” umjesto u silose.

Osim ekonomske koristi, gnječene žitarice sa sobom donose i razne druge prednosti u odnosu na sušene žitarice. To su: jednostavna konzumacija, žitarice bez nečistoća, prikupljanje prinosa manje ovisi o vremenskim uvjetima i visokoj hranjivoj vrijednosti.

Kvalitetna i ekonomična stočna hrana

Unatoč ranijem prikupljanju prinosa, sadržaj hranjivih sastojaka u gnječenim žitaricama sličan je sadržaju žitarica ubranih u zrelom stanju. Proces fermentacije tijekom siliranja dovodi do određenih promjena u strukturi žitarica i sastavu hranjivih sastojaka. Sadržaj šećera opada jer se šećer tijekom fermentacije pretvara u mliječnu kiselinu. Smanjuje se i sadržaj škroba, neutralnog vlakna (NDV), fitatnog fosfora, vitamina E i glukoze B.

Preživači

Goveda, kojima se daju gnječene žitarice rastu isto, čak i brže od onih koja primaju sušene žitarice. Brojna istraživanja potvrđuju da mliječne krave daju jednaku količinu mlijeka konzumiranjem gnječenih žitarica kao i kad konzumiraju sušene žitarice. U slučaju preživača, puna hranjiva vrijednost gnječenih žitarica je blizu nutritivne vrijednosti suhih žitarica.

Mnoge studije također ukazuju na činjenicu da se promjena prehrane krava mliječnih proizvoda, koja se ogleda u prijelazu suhih žitarica na konzumaciju siliranih žitarica s visokim postotkom vlage ne odražava na prinos i udio mlijeka. Prema nedavnom finskom istraživanju, kravama je dana mješavina koja se sastojala od 55% silaže trave, 29% ječma, 10% uljane repice, 5% šećerne melase i minerala. Ječam je bio sušen ili gnječen. Vrsta žitarica nije utjecala na prinose mlijeka. Bez obzira na prehranu, teladne krave u više navrata davale su 30-34 litre mlijeka dnevno, a junice 25 litara. Međutim, postotak mliječne masti kod krava hranjenih gnječenim žitaricama bio je veći. To je u skladu s rezultatima studija koje su istraživale fermentaciju u buragu, naime, kod krava mlijeka koje su konzumirale gnječene žitarice veća količina octene i maslene kiseline izražena je u tekućini buraga.

Stvarna količina gnječenih žitarica koja se koristi za hranjenje, tj. količina koja se koristi za smjesu veća je od količine suhih žitarica, jer je sadržaj suhe tvari u miješanim žitaricama manji.

Inače gnječene žitarice mogu se dati kao suhe žitarice, dakle, prilikom hranjenja mogu u potpunosti zamijeniti suhe žitarice. Postotak vlage u gnječenim žitaricama može se promijeniti u manjoj mjeri, pa je preporučljivo odrediti sadržaj suhe tvari svakih 12 tjedana. Na taj način dobiva se uvid u količinu suhe tvari koja se daje životinjama. Sadržaj suhe tvari može se odrediti pomoću mikrovalne pećnice i vage.

Svinje

Gnječene žitarice mogu se dati svinjama. Idealne su za tekuće hranjenje. Odstupanje od 8-10% suhe tvari u žitaricama u praksi nema utjecaja na dnevni porast ili značajne promjene u stočnoj hrani.

Sadržaj vitamina E manji je u gnječenim nego u sušenim žitaricama što treba imati na umu prilikom hranjenja.

Probavljivost hranjivih tvari u gnječenom i sušenom ječmu kod svinja u razvoju

Zahvaljujući boljoj probavljivosti, energetska vrijednost gnječenog ječma je 5% veća od one sušenog ječma. Probavljivost gnječenog ječma je bolja zbog ranijeg prikupljanja prinosa i niže razine glukoze B. Kao što je poznato, glukoza B kod svinja i peradi povećava crijevnu viskoznost, što dovodi do slabije probavljivosti hranjivih tvari. Mliječna kiselina koja nastaje prilikom siliranja, zajedno s zakiseljivačima – organskim kiselinama ima pozitivan učinak na probavu. Pri hranjenju svinja gnječene žitarice mogu u potpunosti zamijeniti suhe žitarice.

U usporedbi s primjenom suhih žitarica, hranjenjem gnječenim žitaricama odbijene prasadi poboljšana je iskoristivost hranjivih tvari i smanjena je pojava proljeva.

U usporedbi s osušenim žitaricama, uporaba gnječenih žitarica smanjuje izlučivanje fosfora putem urina. Fosfor koji se nalazi u žitaricama dostupan je samo djelomično životinjama jer se veže na fitinsku kiselinu. Međutim, fitinska kiselina se tijekom razgrađivanja raspada zbog visokog sadržaja vlage, kiselog okoliša i aditiva (kiselina).

Količina fosfora vezanog na fitinsku kiselinu u gnječenim žitaricama je samo petina fosfora koji se nalazi u sušenim žitaricama. Kao rezultat probavljivost fosfora u hrani za životinje koja sadrži gnječene žitarice veća je za 15%. Procjenjuje se da hranjenjem gnječenim žitaricama smanjuje izlučivanje fosfora po svinji za 150-200 grama tijekom cijelog ciklusa tova.

Probavljivost fosfora kod svinja uz uporabu sušenih žitarica, iznosi 38,9%, a uz uporabu gnječenih žitarica tretiranih kiselinom 52,8%.

Perad

Gnječene žitarice mogu konzumirati i perad. Gnječene žitarice povećavaju dnevnu težinu pilića za klanje i koeficijent iskorištenosti.

To je povezano s energetskim sadržajem gnječenih žitarica koji je 25% veći od udjela sušenih žitarica. Povećani energetski sadržaj posljedica je nižeg sadržaja glukoze B što rezultira nižom viskoznošću crijevnog sadržaja. Radi se o sličnom efektu kao kod enzima glukonat B. U usporedbi sa osušenim žitaricama, probavljivost lizina i treonina poboljšava se tijekom hranjenja peradi za klanje s gnječenim žitaricama. Slično kao i kod svinja, poboljšava se probavljivost fosfora.