Zlatne mare i dlakavi ružičari – kako ih se riješiti?

“Listorošci” (Scarabeidae) su vrlo brojna porodica kukaca kornjaša (poznato je 20.000 vrsta), od kojih su mnogi štetni. Većinom su to veliki kukci, ponekad živih boja (“zlatne mare”). Odrasli se oblici često hrane lišćem, generativnim (cvjetnim) organima ili plodovima pretežno drvenastog bilja.

Vrlo poznata vrsta u našim krajevima je majski hrušt (Melolontha melolontha), čije ličinke žive u tlu. Svinuta su tijela, razvijenih nogu i usnog ustroja (“grčice”), te ih ubrajamo u značajne zemljišne štetnike. Najpoznatiji svjetski karantenski štetnik iz ove skupine kukaca je japanski pivac (Popillia japonica), na A1 listi za čitavu Europu. Njegovo otkrivanje uzrokovat će velika ograničenja u prometu biljem. Odrasli oblici se hrane s 300 različitih vrsta, najčešće voćaka, ukrasnog drveća i zeljastih biljaka. No, ovom prilikom opisujemo zlatne mare (Cetonia aurata, Potosia cuprea) i dlakavog ružičara (Tropinota hirta), sve češće štetnike u voćarstvu.

Zlatne mare

Zlatne mare su vrlo lijepi i atraktivni kukci, raznolikih boja i sjaja, koje mnogi kolekcionari drže u svojim zbirkama. Tipična je njihova zelenkasta boja, bakrenog sjaja. Mogu se primijetiti već u kasnijem proljeću na mnogim cvjetovima različitog bilja zajedno s drugim pripadnicima iste potporodice Cetoniidae (npr. dlakavim ružičarima). Uočljivi su zbog svoje veličine, izgleda (boje i sjaja) i tromog leta koje zujanjem podsjeća na bumbara. Starija literatura spominje zlatne mare kao potencijalne, ali ne i ekonomski važnije štetnike cvijeta i zrelog slatkog voća (breskve, kruške, nektarine, trešnje, smokve, grožđe…) koji se pojavljuju nakon što drugi štetnik primarno ošteti slatke plodove (npr. ptica, osa).

Danas na zlatne mare obraćamo pozornost iz više razloga. (1) Ekološko-entomološki značaj ukazuje da se u suvremenim nasadima ne koriste kemijska sredstva širokog spektra, već se provode integrirana načela proizvodnje ili se zlatne mare javljaju u ekstenzivnim voćnjacima uz rubne dijelove šuma i makije. (2) Njihove štete u pojedinim sezonama nisu bezazlene, naročito na plodovima u zriobi. Zlatne mare su manje štetne u cvatnji voćaka, kad se u većoj mjeri javljaju dlakavi ružičari (Tropinota hirta).

Globalnim klimatskim promjenama raste brojnost i aktivnost zlatnih mara u najtoplijem dijelu godine (lipanj, srpanj). Zlatne mare tada mogu uzrokovati i primarna oštećenja plodova u zriobi. Njihova ishrana je potaknuta mekom ili tekućom hranom s visokim sadržajem šećera. Primjerice zreli plodovi breskve i nektarine predstavljaju izvrstan mamac za ovu vrstu kukaca. Početne štete se prepoznaju u obliku nepravilnih grizotina na plodu promjera 0,5-2 cm, prosječne dubine 1-1,5 cm. Štete od kljuna ptica jasno se raspoznaju od primarnih šteta koje uzrokuje odrasli kukac zlatne mare. Ove primarne štete su puno sličnije oštećenjima koje uzrokuju ose. Napadnuti plodovi nemaju tržnu vrijednost, a na njih se tijekom vlažnog vremena naseljavaju gljivične bolesti, uzročnici truleži (Monilinia sp.). Već štete 2-3 % plodova u dozrijevanju smatraju se ekonomski značajnim.

Nije moguće suzbijati kemijskim putem

Obzirom na vrijeme pojave, u vrijeme dozrijevanja plodova, njihovo suzbijanje primjenom kemijskih sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) nije moguće. Slično vrijedi za kontrolu dlakavih ružičara koji štete rade tijekom cvatnje nekih voćnih vrsta izgrizanjem središnjih dijelova (npr. kod jabuka, krušaka…).

Prva istraživanja primjene lovki s atraktantom u našoj zemlji (u Ravnim kotarima i Međimurju) pokazala su se vrlo uspješnim radi mogućeg masovnog ulova zlatnih mara i dlakavih ružičara. Pritom su se najboljim pokazale lovke Csalomon VAR3 serije, mađarskog Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte.

Lovke za masovne ulove zlatnih mara mogu se i ručno izraditi od plastičnih boca od 2 ili 5 litara u kojima se izbuše rupe prema unutra veličine nekoliko centimetara, a u bocu se stavi zreli ili nagnječeni plod breskve, jabuke, crno ili bijelo vino uz dodatak šećera, čisti jabučni sok i slično. Potrebno je postaviti 4-5 lovki na 2000 m² voćnjaka ili 12-15 lovki/ha. Praktična iskustva dokazuju da se ovako napravljenim “priručnim lovkama” kroz 3-4 dana može uloviti 60-70 primjeraka odraslih oblika zlatnih mara. Kako su zabilježene štete na plodovima >8 %, cijena postavljanja lovki je daleko manja od ekonomskih gubitaka koje mogu prouzročiti zlatne mare.

Prirodni pripravci kao repelenti

Na tržištu se za ograničenu primjenu na manjim površinama mogu pronaći prirodni (biljni ili botanički) pripravci na osnovi timijana i borovnica koji djeluju odbijajuće na zlatne mare (npr. “BioPlantella Thymi“). Lozin ili zeleni zlatar (Anomalis sp.) je kukac vrlo sličan zlatnim marama (zelene boje), a zabilježeno je zadnjih sezona da ova vrsta krajem lipnja i početkom srpnja izgriza u većoj mjeri lišće jabuka. Također, dlakavi ružičar (Tropinota hirta) je puno štetnija vrsta na cvjetnim organima jabuka, krušaka, aronija i drugih voćnih vrsta. Radi zaštite oprašivača, primjena insekticida u vrijeme cvatnje voćaka također ne dolazi u obzir, već se masovnim ulovom lovkama sa specijaliziranim ili priručnim atraktantom može zabilježiti njihova brojnost i spriječiti njihova štetnost.

Stoga je potrebno razlikovati ove vrste “listorošaca”. Klimatskim promjenama i sve većim zahtjevima za održivu uporabu sredstva za zaštitu bilja radi povećanja zdravlja ljudi i domaćih životinja te radi očuvanje prirode i biološke raznolikosti, relativno veliki kukci iz skupine “listorošaca” postaju u našoj zemlji sve značajniji nametnici na nekim voćnim vrstama i vinovoj lozi. Međunarodnom trgovinom i mogućim unosom japanskog pivca (Popillia japonica) informiranje javnosti o njihovoj štetnosti postat će neizbježna informativna novost.