M9 i njeni klonovi su već godinama najproizvođenije podloge kod nas, pa se i većina jabuka uzgaja na žici u profesionalnoj voćarskoj proizvodnji, posebno kao vretenasti grm ili vitki vretenasti grm. Slično je i sa kruškom na dunji.
Uzgojna armatura
Prvi dijelovi uzgojne armature su kolci koji se postavljaju već prilikom sadnje. Uzgojni kolac mora biti ravan, visok oko 3 m i u osnovi debeo najmanje 8 cm. Debljina i visina kolca važne su zato što će se kasnije uz njega vezati motke na koje će se oslanjati i usmjeravati postrane kosturne grane posebno kod nekih uzgojnih oblika.
Glavna uloga uspravnog kolca je da voćka u cjelini ima oslon te da se provodnica stalno veže uz kolac kako bi se uzgojila potpuno uspravno, bez krivina. Motke za postrane grane moraju biti ravne, što tanje, različitih dužina ( 2-5 m ), ovisno o podlogi i uzgojnom obliku. Kraće služe za povremeno usmjeravanje rasta grana, duže kao oslonac osnovnim granama kad se razvedu u stalni položaj.
U posebnim slučajevima kad se odmah iza sadnje podiže uzgojna armatura, kolci pri sadnji nisu potrebni. Uz uzgojnu armaturu može se upotrebljavati žica u redovima. Sama žica može biti pocinčana, pocinčana i premazana aluminijem i magnezijom, inoks žica. Može se upotrebljavati i plastificirana žica kao vršna. Tu su i razni zatezači, te razni oblici veziva. Izbor profila, vrste i veličine nosećih i čeonih stupova kao i sidra za njihovo učvršćivanje ovisi posebno o planiranom opterećenju, tipu tla, ruži vjetrova, montiranju protutučnih mreža i antifrost sustava itd. Izbora i kombinacija je mnogo.
Kod plošnih sustava uzgoja često se upotrebljavaju 3-5 redova žice. To može biti privremena mjera ili stalna. Ako je privremena, žice se nategnu na deblje kolce. Na žicu se vežu osnovne grane. Ako su grane vitke i krive, na žicu se vežu tanke motke (trska), pa se uz te motke privezuju grane da im se održava pravac rasta. To je česti slučaj kod kruške, jer kruška ostaje dugo tankih osnovnih grana. Uzgojna armatura na žici za uzgojne oblike u pravcu je obavezna. Podloge takvih uzgojnih oblika su slabo bujne s plitkim korijenom, gustim sklopom i visokom rodnošću. Raspored samih žica ovisi o uzgojnom obliku.
Voćne vrste koje možemo uzgajati na žici su jabuka, kruška, dunja, šljiva, trešnja, višnja, malina, kupina, crni i crveni ribiz, ogrozd, aktinidija te razne stolne sorte vinove loze.
Prikladni uzgojni oblici za voćne vrste na žici
Jabuka se može uzgajati u mnogo različitih uzgojnih oblika. Na slabo bujnim podlogama uporabljivi su svi oblici palmeta, kordonaca, vretenasti grm i vitki vretenasti grm.
Zahvalna je za oblikovanje mnogih ukrasnih oblika. Gotovo isto je i sa kruškom. Od oblika sa žicom koriste se vretenasti grm i vitki vretenasti grm, Drapo – Marchand, a od ukrasnih oblika namijenjenih za okućnice i vrtove palmeta s vodoravnim granama, Verrierova palmeta, Lepage, kosi kordonac, uspravni kordonac (jednostruki ili dvostruki), vodoravni kordonac (jednostruki ili dvostruki također), špalir (espalier).
Dunja se može uzgajati u obliku vretenastog grma.
Šljiva su voćne vrste koje se također može uzgajati u obliku vretenastog grma, no na slabije bujnim podlogama i dosta je zahtjevna za oblikovanje i održavanje na toj podlozi, a često volumen krošnje zna prijeći zadane okvire.
Trešnja je razvojem slabobujnih podloga selekcije Gisela postala pogodna za uzgoj na žici. Koristi se također vretenasti grm, pa i neki složeniji uzgojni oblici, no tehnika rezidbe je dosta složena i traži puno znanja.
Višnju je također iz istoga razloga u novije vrijeme moguće uzgajati na vretenastom grmu i vitkom vretenu.
Malina je polugrm i obavezno ju je uzgajati na žici. Isto je i s kupinom. Prije sadnje postavlja se armatura od stupova i žice na koju će se privezati jednogodišnji izbojci koji donose rod. Rodne izbojke treba privezati za armaturu kako se ne bi slomili, a također i mladice tijekom rasta.
Ribizi i ogrozdi se najčešće uzgajaju na vlastitom korijenu. Formiraju grm, no moguće ih je uzgajati i kao stabalce. Moguće ih je oblikovati u kordonce, no traže puno posla i strpljenja.
Aktinidija (kivika) je penjačica i mora se obavezno uzgajati na čvrstoj arma turi od stupova i žice. U uporabi je više različitih sustava uzgoja: vodoravni kordonac na dvije ili tri žice, dvostruka T pergola i krovna pergola od koje se može izraditi prikladan tunel idealan za okućnice. Može se uzgojiti i u obliku špalira s dvije ili tri etaže na žicama razmaknute 40-60 cm jedna od druge.
Postoji više vrsta špalira, od onih koji imaju samo jedno glavno deblo do onih gdje svaka etaža ima svoje deblo koje izrasta iz zajedničke osnove smješteno blizu tla. Vinova loza se također pretežno uzgaja na žici, posebno stolne sorte koje su bujnije.
