Grmovi su vrlo česti elementi vrtova. Osim ukrasnim svojstvima, svoju popularnost duguju razmjerno dugome životnome vijeku, otpornosti i jednostavnome uzgoju. Da bi ostvarili ukrasnu ulogu, osim zadovoljavanja temeljnih potreba (voda, prihrana te zaštita od bolesti i štetnika) važna mjera je i orezivanje.
Orezivanjem sprječavamo nekontrolirani rast, biljke se pomlađuju čime dobivamo željeni izgled, a neke vrste potičemo i na cvatnju. Lošom rezidbom, krivim načinom i/ili lošim odabirom vremena rezidbe može se dogoditi da grm neće cvjetati, a neki dijelovi ili čitava biljka pod utjecajem temperatura ispod ništice mogu odumrijeti. Različite vrste grmova mogu se po mnogočemu razlikovati, pa je važno da upoznamo određenu vrstu te njezine odlike i zahtjeve. Također je važno da unaprijed odredimo kako želimo da neki grm izgleda – to će nam uvelike pomoći u planiranju i načinu orezivanja. Alat za orezivanje kao što su manje i veće ručne vrtlarske škare, teleskopske škare, škare za šišanje (ručne, električne, benzinske ili akumulatorske), pile i slično mora biti ispravan za rukovanje (zbog naše sigurnosti) i oštar (radi pravilnog izvođenja rezova). Nakon korištenja obavezno ga očistimo, prema potrebi podmažemo i spremimo na suho mjesto. Kao i kod svih radova u vrtu, koristimo rukavice kako se ne bismo ozlijedili. Zbog grana svakako trebamo imati i zaštitne naočale.
Kad orezivati?
Kako bismo omogućili optimalan rast i/ili cvatnju te kasnije eventualno stvaranje plodova, orezivanje moramo obaviti u određenome razdoblju. Bez obzira na način orezivanja i vrstu biljke u proljeće, ali i prema potrebi tijekom sezone bez odlaganja trebamo ukloniti sve bolesne i oštećene grane te sanirati eventualna oštećenja. Lagano šišanje te uklanjanje manjih grančica možemo provoditi čitave godine. Drastičnije zahvate najbolje je ostaviti za vrijeme mirovanja biljaka kad nema opasnosti od smrzavanja (jesen ili početak proljeća). Tako biljke neće doživjeti šok i suviše se iscrpljivati. Jaka orezivanja starijih grana tijekom vegetacije u nekim slučajevima za biljku mogu završiti fatalno: rane sporo zacjeljuju, biljka se jako iscrpljuje i podložna je napadu bolesti i štetnika.
Mjesto reza i izvođenje rezova
Najprije dobro razmislimo kuda želimo da raste nova grana. Kod nasuprotnih pupova novi će izboji rasti u oba smjera, a kod naizmjeničnih biramo pup koji će rasti dalje od susjednih grana, da se ne isprepliće s njima – to je obično pup orijentiran prema van. Rez uvijek mora biti iznad pupova; pri tome pazimo da ih ne oštetimo. Kod nasuprotnih pupova trebamo načiniti ravan rez. Kod naizmjenično smještenih pupova, rez trebamo načiniti ukoso, pod 45o.
- ispravan rez kod naizmjeničnih pupova (pod 45o)
- pogrešno: suviše koso
- pogrešno: prenisko
- pogrešno: previsoko
- ispravan rez kod nasuprotnih pupova
Ako je rez suviše visoko, dio grančice do pupa će odumrijeti, a to za živi dio grane može postati izvor zaraze. Preniskim rezanjem možemo oštetiti pup ili se on može osušiti i tako neće doći do formiranja grane. Kod pomlađivanja grmova i rezanja debljih grana radimo ravan rez.
Načini orezivanja
Različite vrste grmova imaju svoje specifičnosti, pa prema njima trebamo prilagoditi i načine orezivanja. Općenito, grmove trebamo redovito orezivati kako ne bi suviše izbujali i postali neuredni. K tome, postat će pregusti, a mnoge grane će ostarjeti i postati neproduktivne – ogoljele i s malo grančica, listova i cvjetova. Takav grm ćemo teško i održavati. Trebamo pripaziti da se grane ne križaju i isprepleću. Također, sredinu grma trebamo održavati prozračnom tako da izbjegavamo ostavljati grane koje rastu prema sredini grma. Kod živica sve to nije potrebno jer one trebaju biti uniformne i guste, pa njih šišamo, eventualno s vremena na vrijeme pomlađujemo. Ako su rezovi deblji od tri centimetra, bilo bi dobro premazati ih voćarskim voskom te ih time zaštititi od truljenja. Ako nismo sigurni kako orezivati, tijekom sezone pratimo razvoj grma i prema potrebi radimo manje zahvate te promatramo razvoj grana i pupova. Iz toga možemo mnogo toga naučiti.
Prorjeđivanje kad je pregusto
Grm prorjeđujemo kad je biljka suviše gusta, a grane isprepletene. Ponekad na starijim granama nakon drastičnih rezova mogu izrasti grane vodopije (mlazovi) – suvišne bujne, izdužene grane. Kod nekih grmova nakon radikalnijeg pomlađivanja mogu pretjerano izrastati i iz osnove biljke. Vodopije narušavaju izgled grma, ali ga nepotrebno i iscrpljuju. Njih trebamo odrezati ili barem prorijediti te skratiti. Ovo je najbolje činiti u jesen ili početkom proljeća. Nakon što izrežemo sve nepotrebno, preostale grane imat će prostora i primat će više svjetla i zraka, a grm poprimiti bolji oblik.
Pomlađivanje grma
Mnogi grmovi nakon nekog vremena imaju veće, odebljale i dosta ogoljele grane što narušavaju izgled grma. Takve grane imaju malo listova i slabo cvatu. Njih bismo trebali odrezati do tla. Godišnje je obično dovoljno ukloniti nekoliko grana (ne više od 1/3 grma). Isto vrijedi za grmove koji su dosta izrasli u visinu – skraćujemo ih za 1/3. Pomlađivanje je najbolje provoditi za vrijeme mirovanja, najčešće potkraj zime. U to vrijeme biljke nemaju lišće pa ćemo mnogo bolje vidjeti koje grane trebamo ukloniti. U proljeće će iz tog mjesta izrastati mlade grane te će se grm ubrzo pomladiti. Potom ga njegujemo i orezujemo na uobičajene načine. 
Ponekad je jako ostarjele, neuredne biljke koje slabo cvatu najbolje temeljito odrezati sve do tla. To činimo u vrijeme mirovanja vegetacije. Trebat ćemo jake škare za deblje grane, a ponekad i pilu. Veće rane premažemo voćarskim voskom. Temeljitim rezom u proljeće ćemo potaknuti rast novih, posve mladih grana. Ako postanu suviše guste, tijekom vegetacije ili iduće sezone grm trebamo prorijediti da poprimi željeni oblik.
Šišanje i uklanjanje
Šišanje provodimo više puta tijekom sezone, prema potrebi. To činimo kad želimo održavati pravilne oblike i uredne živice. Prvo orezivanje obavljamo u proljeće nakon što biljke porastu; potom ponovo ljeti kad izgube željeni oblik. Izbjegavamo orezivanje potkraj ljeta i u jesen, jer bi biljke mogle započeti s rastom, pa nježne grančice može oštetiti mraz. Ako je potreban jači rez, to je bolje učiniti potkraj zime ili prije početka vegetacije. Uklanjanje ocvalih cvjetova je estetski zahvat, no i koristan je kad ne želimo da se stvaraju plodovi i sjemenke. Time ćemo izbjeći ćemo nepotrebno rasijavanje sjemena, a biljka se neće nepotrebno iscrpljivati. Dakako, to ne vrijedi kod biljaka koje imaju ukrasne plodove. Rez načinimo neposredno ispod cvata/cvijeta, kod prvih listova ili grančica (negdje se mogu vidjeti i lijepo formirani pupovi). Pri tome ujedno i lagano oblikujemo grm da zadrži željeni oblik. Ispod reza biljka će odmah započeti s rastom, pa će postati razgranatija, a time i gušća.
Vrste grmova
Neke grmove uzgajamo samo radi listova, a neke zbog ukrasnih cvjetova i plodova. Sadimo ih pojedinačno ili u skupinama (jednu vrstu ili u mješovitim nasadima) te kao zaklone i živice. Oblikujemo ih tako da njihove najvažnije odlike dođu do punog izražaja.
Grmovi koji cvatu u proljeće: jorgovan (Syringa sp.), forzcija (Forsythia sp.), kolkvicija (Kolkwitzia sp.), pajasmin (Philadelphus sp.), kerija (Kerria japonica), dojcija (Deutzia sp.), ukrasna dunja (Chaenomeles sp.)… Njih ne smijemo orezivati u proljeće prije cvatnje i ljeti, već odmah nakon cvatnje. Oni cvjetne pupove za iduću godinu stvaraju tijekom ljeta i jeseni prethodne godine, pa takvom kasnijom rezidbom možemo odstraniti zametnute pupove.
Grmovi koji cvatu ljeti: budleja (Buddleia sp.), žutika (Berberis sp.), kalina (Ligistrum sp.), hibiscus (Hibiscus syriacus) neke vrste suručica (Spiraea sp.)… Možemo ih rezati nakon cvatnje, ali i kasnije. Oni cvjetove stvaraju na mladim grančicama tekuće sezone, pa jedino njih ne bismo smjeli rezati tijekom proljeća (prije cvatnje).
Grmovi koje uzgajamo radi listova: šimšir(Buxus sp.), tisa (Taxus baccata), lovorvišnja (Prunus laurocerasus),japanska aukuba(Aucuba japonica), božikovina (Ilex sp.), fotinija (Photinia sp.), neke vrste kurika (Euonymus sp.), borovica (Juniperus sp.)… Kod ovih grmova prema potrebi provodimo pomlađivanje, prorjeđivanje i šišanje. Kod crnogoričnih grmova kao što su tuja (Thuja sp.) i pačempres (Chamaecyparis sp.) ne provodimo drastične mjere već samo redovito šišanje. Naime, ovi se grmovi teško ili nikako pomlađuju, pa se dugo vremena neće obnoviti.
