Prijevremeno opadanje plodova voćaka podrazumijeva se za gotovo sve vrste voćaka, ali se neke od njih odlikuju povećanom osjetljivošću. 

Zbog razgradnje staničnih stijenki u tzv. apscisnoj zoni (mjestu gdje se spaja peteljka ploda s rodnim izbojkom), veza ploda i izbojka slabi. Tada se on drži samo na provodnim snopovima koji mogu lako puknuti

Čimbenici koji pogoduju opadanju plodova voćaka prije berbe

Jačina opadanja plodova voćaka prije berbe ovisi o nekoliko čimbenika kao što su:

● ishrana
● zdravstveno stanje
● ljetna rezidba
● opskrbljenost stabla vodom
● temperatura u vegetaciji
● količina priroda

Ishrana

Opadanju plodova voćaka pred berbu sklonije su voćke kojima nedostaje magnezij, ali i one koje su pregnojene kalijem i borom. Stoga je važna uravnotežena gnojidba. Takav će pristup ne samo umanjiti mogućnost preranog opadanja plodova, nego će pogodovati njihovoj skladišnoj sposobnosti.

U slučaju nedostatka magnezija, preporučuje se prskanje magnezijevim solima u početku vegetacije.

Zdravstveno stanje voćaka

Svi štetnici i bolesti koji oštećuju lišće istovremeno dovode do povećanog opadanja plodova voćaka pred berbu, jer se smanjuje fotosinteza voćke i opskrba plodova asimilatima. Stoga je kvalitetna zaštita od bolesti i štetnika istovremeno i jedan od načina smanjenja pojave opadanja plodova voćaka pred berbu.

Osobito je važno dobro suzbiti štetne grinje i lisne minere, jer napad ovih štetnika izaziva jače opadanje plodova pred berbu.

Opskrba voćaka vodom

Nekada su se voćke u kontinentalnom području mogle uzgajati i bez natapanja, ali danas bez natapanja nema ozbiljne proizvodnje voća za tržište. Razlog tome je promjena klime, ali i zahtjeva tržišta koje ne oprašta greške.

To je posebice značajno ulaskom Hrvatske u EU, kada će se domaća proizvodnja suočiti s jakom konkurencijom. Oprema za natapanje posljednjih godina postaje sve povoljnija.

Ljetna rezidba

Premda je ljetna rezidba obvezan pomotehnicki zahvat za poboljšanje osvijetljenosti krošnje i postizanje dobre obojenosti plodova, treba je pažljivo obaviti. Prejaka ljetna rezidba može pojačati opadanje plodova voćaka pred berbu.

Idealan je omjer od 20 do 25 listova na jedan plod. Ako je taj omjer manji, opadanje plodova pred berbu je jača, a ako je navedeni omjer veći krošnja je previše zasjenjena i izostaje pozitivan učinak na obojenost plodova. 

Temperatura

"" 

 

Početak i intenzitet opadanja plodova voćaka pred berbu ovisan je o temperaturi zraka. Opadanje plodova voćaka počinje istovremeno kad počne tvorba etilena u plodu. To se otprilike poklapa s fazom u kojoj se škrob razgradio otprilike 20 – 30 % ili kada je nestao iz zone sjemenjače.

To možemo provjeriti jednostavnim jodno-škrobnim testom.

Ako je u prvom tjednu nakon početka tvorbe etilena u plodu temperatura niža, opadanje je slabije i počinje kasnije i obrnuto. Ovisnost početka opadanja plodova i prosječne sedmodnevne temperature zraka nakon što je škrob u plodu razgrađen u zoni sjemenjače, može se vidjeti u grafikonu.

""

 

Prirod

Istraživanja su pokazala da je broj plodova na stablu također povezan s intenzitetom opadanja plodova pred berbu. Tako, stabla sa manjim brojem plodova pokazuju i manju sklonost opadanju plodova pred berbu i obrnuto. Stoga se prorjeđivanjem plodova postiže ne samo bolja veličina i kakvoća plodova nego se i smanjuje opasnost od njihovog prijevremenog opadanja.

Sredstva protiv opadanja plodova

Protiv opadanja plodova voćaka mogu se koristiti preparati na bazi naftiloctene kiseline (NAA) ili aminoetoksivinilglicina (AVG). NAA može spriječiti opadanje plodova od 7 do 14 dana nakon prskanja. Prskanje treba obaviti s barem 1000 l vode po hektaru i to po mirnom vremenu predvečer ili rano ujutro.

Teškoća je što postoje znatne razlike između pojedinih sorata u reakciji na navedena sredstva.

Pa je nemoguće dati jedinstvene koncentracije koje, primjerice za NAA, iznose od svega 5 do čak 50 ppm. Osim toga, moguće su i neželjene posljedice kao što je preveliko mekšanje plodova. Niti jedno od navedenih sredstava nije registrirano u Republici Hrvatskoj.

Voćarima stoje na raspolaganju jedino opisane uzgojne mjere u ovom članku kako bi ublažili prijevremeno opadanje plodova.

 

Prethodni članakZapečene paprike
Sljedeći članakKruh s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.