Malina, kupina, ribiz, ogrozd, borovnica, aronija, lijeska spadaju u grmolike voćke i jednostavno se režu. Za malinu i kupinu se koristi armatura dok za ostale vrste nije obvezna. Za sve ove vrste radi plićeg korijena je obvezno navodnjavanje, a radi konzistencije ploda dobrodošla je mreža zbog zaštite od tuče ili ptica, osim za lijesku.
Rezidba maline
Kod malina postoje dvije skupine sorata: ljetne i jesenske. Ljetne sorte nazivaju se jednorodnima jer rađaju na mladicama iz bočnih mješovitih pupova izraslim na jednogodišnjim šibama. Dok plodovi dozriju, izboj na kojem su se nalazili se suši. Iduće godine izrastu novi jednogodišnji izboji iz tla koji daju rod. Jesenske sorte (autumn bliss, polka i dr. ) nazivaju se stalnorađajućima jer imaju plodove cijelo ljeto. Prvi se plodovi zameću na vrhu mladica koje izrastaju iz tla, a dozrijevaju u kasno ljeto. U sljedećoj godini jednogodišnji izbojci već početkom ljeta ponovno donose rod na mladicama koje su izrasle iz mješovitih pupova kao i na ljetnim sortama. Zatim se izboji osuše. Zato jesenske sorte još zovu dvorodnim sortama.Prve godine, u proljeće prije kretanja vegetacije, treba skratiti sadnice na tri do četiri pupa iznad razine tla i pustiti da se razvijaju sve mladice. Rezidba na rod maline počinje u drugoj godini. U ljetnih sorata sve izbojke na kojima su bili plodovi treba odstraniti do razine tla odmah nakon berbe.
U proljeće prije kretanja vegetacije jednogodišnje izbojke treba prorijediti, ovisno o bujnosti sorte i uvjetima uzgoja, tako da na jedan metar duljine reda ostane šest do osam izbojaka. Jednogodišnje izbojke treba skratiti na visinu 80-120 cm, ovisno o plodnosti tla i mogućnosti natapanja. Ako se izbojci jače skrate, plodovi će biti krupniji, a prirod manji.
Kod slabijeg skraćivanja, rodnost je veća, a plodovi su sitniji.U jesenskih sorata nakon berbe prvih plodova treba odstraniti dio mladice koji je donio rod, a dogodine odstraniti cijeli izbojak nakon berbe kao i u ljetnih sorata. Ako je potrebno, jednogodišnji izbojci se prorjeđuju.
Rezidba kupine
Kupina rađa jednako kao i ljetne sorte malina, jedino se njene mladice razgranjavaju u prvoj godini, pa se rodni pupovi nalaze postrano na prijevremenim izbojcima. Rodni pup je mješovit i iz njega raste mladica koja na vrhu nosi cvat. Nakon zrenja plodova mladica se suši.Prijevremeni izbojci se skraćuju na dva do četiri lista kad narastu 30-40 cm. Po potrebi ovaj se postupak ponavlja više puta.
Kad glavna mladica preraste visinu armature, skrati se do visine zadnje žice. Prijevremeni izbojci mogu se skratiti i u proljeće ako to nije napravljeno u vegetaciji prije.U drugoj godini treba ostaviti samo tri najjača dobro razgranata izboja, a ostale odstraniti da biljka ojača. Rodne izboje treba privezati za armaturu da se ne slome, a isto tako i mladice tijekom rasta.Rezidba na rod ne razlikuje se od rezidbe na oblik, osim šta se ostavlja i do 6 izbojaka po jednom metru duljine reda. Broj ostavljenih izbojaka ovisi o kondiciji biljke i o uvjetima rasta. Važno je da svi ostavljeni izbojci imaju dovoljno mjesta na armaturi, a predvidjeti treba mjesto za nove mladice koje izrastaju iz tla jer će one dati urod u drugoj vegetaciji.
Rezidba ribiza
Crni ribiz rodi na dugim jednogodišnjim izbojcima koji izrastaju iz dvogodišnjih ili starijih grana. Rodni su čak i jednogodišnji izbojci koji izrastaju iz korijenovog vrata. Rodi na mješovitim pupovima koji se nalaze na gornjem dijelu izbojaka. Jednogodišnji izbojci izrasli iz grana starijih od tri godine su manje rodni. Crveni ribiz rađa na kraćim jednogodišnjim izbojcima koji izrastaju iz dvogodišnjih i trogodišnjih grana. Dulji jednogodišnji izbojci koji rastu iz korijenova vrata imaju malo plodova ili su potpuno nerodni.
Nakon sadnje skraćuju se svi izbojci na dva do tri pupa kako bi se potaknuo rast jakih mladica koje će biti osnova grma. Ribiz rano kreće s vegetacijom pa je rezidba u mirovanju ranija nego na drugim voćkama. Dobro oblikovan grm treba imati od 8 do 10 dobro razvijenih dvogodišnjih i trogodišnjih grana. Treba uzgojiti i tri do četiri dulja jednogodišnja izboja izrasla iz korijenovog vrata za zamjenu izrođenih starijih grana.
Rezidba ribiza uzgojenog u obliku grma zahtijeva redovito odstranjivanje četverogodišnjih ili starijih grana u razdoblju mirovanja. Nakon berbe mogu se odstraniti i trogodišnje grane što je bolje jer mladi izbojci dobivaju više svjetlosti i hraniva. Istodobno se mogu odstraniti i prekobrojne mladice koje ne trebaju za zamjenu izrođenih grana. Tada rezidba u mirovanju gotovo da i nije potrebna ili će ona biti minimalna. Važno je otvoriti sredinu grma kako bi u njegovu unutrašnjost dolazilo što više svjetla.
Rezidba ogrozda
Ogrozd se zbog boljeg rasta i rodnosti uzgaja u obliku grma na vlastitom korijenu, mada ga je, kao i ribiza, moguće uzgajati i u formi stabalca i kordonca. Ogrozd najviše rađa na dugim jednogodišnjim izbojima koji izrastaju iz korijenova vrata ili se nalaze na dvogodišnjim i starijim granama. Rodne su i kraće šibe na višegodišnjim granama. Rodni pupovi su smješteni bočno na rodnom izbojku. Rezidba ogrozda se bitno ne razlikuje od rezidbe crnog ribiza, iako postoje neke posebnosti kojih se treba pridržavati. Prilikom sadnje treba skratiti sve izbojke na tri ili četiri pupa kako bi se potaknuo jak rast mladica. Zbog jačeg rasta, grm ogrozda može imati i do 9 osnovnih grana uz najmanje dva do tri jednogodišnja izboja koji će poslužiti za zamjenu izrođenih četverogodišnjih grana. Razgranjivanje ogrozda je jače od razgranjivanja ribiza pa je potrebno više pozornosti posvetiti rezidbi i pravovremenom uklanjanju izrođenih četverogodišnjih i petogodišnjih grana kako bi grm imao više svjetlosti. Ako je grm pregust, treba neke trogodišnje grane skratiti na niži jednogodišnji izbojak, bez obzira na smanjenje rodnosti.
Kako se orezuju borovnice i aronija?
Borovnice se uzgajaju u obliku grma u kojem se redovito odstranjuju sve grane koje su starije od četiri godine jer im opada rodnost. Borovnica stvara dvije vrste izbojaka. Glavni rodni izbojci su dulji jednogodišnji izbojci koji na vrhu nose rodne pupove. Rodni mogu biti i kraći jednogodišnji izbojci, ali su njihovi plodovi slabije kakvoće. U prvih nekoliko godina nakon sadnje važno je uzgojiti čvrst i dobro razgranat grm čija sredina ne smije biti zagušena suvišnim mladicama. Rezidba se obavlja u proljeće prije listanja.
Sve slabe izbojke treba odstraniti ili ih skratiti na jedan dobro razvijeni vegetativni pup iz kojeg će nastati jake mladice za rod idućih godina. Na biljkama mlađim od tri godine ne smije se ostaviti više od jednog ili dva grozda plodova kako bi što prije došle u puni rod. Rezidba mora biti umjerena kako bi se biljka što bolje razvila i pripremila za rod.
Rezidba na rod počinje u četvrtoj godini. Potrebno je odstraniti nekoliko najstarijih grana u središtu grma radi boljeg osvjetljenja. Također je potrebno odstraniti najslabije izbojke, ali ne previše. Nakon osme godine grmovi slabije rode i potrebno je postupno obnoviti grm skraćivanjem nekoliko grana na 30 cm od razine tla.
Kod rezidbe aronije grm se formira tako da se posađena sadnica u proljeće prikrati na 2-3 pupa. Od druge do pete godine ostavljaju se 3-4 bujna, dobro razvijena izdanka, dok se ostali uklanjaju do osnove. Nakon završenog formiranja u grmu se nalazi oko 15 izdanaka s dobro razvijenim bočnim granama koje su obrasle rodnim grančicama. Rezidba na rodnost vrši se od pete godine, kada se najstariji izdanci izbacuju do osnove i zamjenjuju bujnim, jednogodišnjim izdancima. Također se odstranjuju oštećeni izbojci i oni blizu tla. Na taj način se osigurava redovan i stabilan prinos po grmu. Ako se prakticira i rezidba radi pomlađivanja, životni vijek aronije može biti i do 30 godina.
Rezidba lijeske
Lijeska se najčešće uzgaja kao grm na vlastitom korijenu. To je njezin prirodni uzgojni oblik, pa ju je u obliku grma najlakše uzgajati. Jedini problem je što tjera mnoštvo korijenovih izbojaka koji se moraju odstranjivati, no to se dešava i kod stablastog uzgoja (vaza). Za uzgoj na vlastitom korijenu najprihvatljiviji je oblik grma s 3-4 osnovne grane.
Za uzgoj u obliku grma sadnicu treba u proljeće nakon sadnje skratiti na 3-4 pupa da biljka ojača i da se potakne razvoj korijenovih izdanaka koji će se uporabiti za oblikovanje još 2-3 osnovne grane koje nedostaju. U sljedeće dvije godine iz jednog korijenovog izdanka uzgoji se još jedna osnovna grana, a ostali izdanci se odstranjuju čim narastu 15-20 cm.
Ako je porast jak mogu se ostaviti još dva korijenova izdanka da se oblikovanje grana čim prije dovrši. Sve mladice koje rastu okomito i one koje rastu prema unutrašnjosti grma treba odstraniti kad narastu 15-20 cm kako bi se spriječilo zasjenjivanje. Razgranjenja treba oblikovati po načelu „riblje kosti“.
Važno je pravodobno izolirati vrhove grana kako bi se osnovne grane lijepo razgranale. Rezidba na rod treba biti minimalna. Odstranjuju se samo korijenovi izdanci čim se pojave. Lijeska često stvara bujne izboje koji rastu okomito iz pričuvnih pupova duž osnovnih grana. Najčešće imaju samo muške cvatove, zasjenjuju krošnju i troše zalihe hraniva. Stoga se zalamaju tijekom ljeta kako bi im se zaustavio vegetativni rast, a hraniva koje stvara njihovo lišće preusmjerili u druge, umjereno bujne izboje, koji osim muških, nose i ženske cvatove. Zalomljeni se izbojci rezidbom u mirovanju uklanjaju ili skraćuju na dva do tri pupa ako treba zamijeniti koju izrođenu granu. Kako lijeska voli puno svjetla, rezidbom treba osigurati što bolju osvijetljenost lisne površine. Nakon 15-20 godina lijesku treba obnoviti skraćivanjem osnovnih grana za dvije trećine. Zatim je treba dobro pognojiti i redovito odstranjivati korijenove izdanke. Dvije do tri godine nakon pomlađivanja prorjeđuju se suvišni izbojci i grane kako bi se obnovila rodna površina.
