Curuba je tropska voćna vrsta, ubraja se u porodicu Passifloraceae koja obuhvaća više od 600 vrsta, od kojih je 20-ak jestivo. U ovoj porodici je više rodova, među kojima i Passiflora, u koji osim curube, spadaju i poznatije žuta i ljubičasta marakuja (Passiflora edulis).
Latinski nazivi curube koji su u upotrebi su: Passiflora tarminiana, Passiflora mollissima i Passiflora tripartita var. mollissima. Na engleskom jeziku se uz naziv curuba koristi i “banana passion fruit” te “banana granadilla” što bi se prevelo kao “banana marakuja”, zbog oblika ploda, jer ostale vrste marakuje imaju okruglast plod. U nekim područjima uzgoja ove vrste koriste se i drugi nazivi, pr. “banana poka” na Hawajima. Ponajviše se uzgaja u Južnoj Americi (u dolinama Anda, odakle je i podrijetlom, od Venezuele i Kolumbije do Perua i Bolivije), a proširena je i do SAD-a (California, Hawaii), Australije, Novog Zelanda, JAR-a, Indije itd., na sve kontinente, izuzev Antartike. U Južnoj Americi uzgoj traje gotovo tijekom cijele godine, plodovi se izvoze u Europu.
Uzgoj sličan kao kod vinove loze
Višegodišnja je, poludrvenasta voćna vrsta. Kao i većina vrsta iz porodice Passifloraceae, penjačica je, uzgaja se slično kao vinova loza, uglavnom naraste do visine 6-7 m. Listovi su naizmjenični, nazubljeni, plojka je sastavljena od 3 dijela, prosječno su 7-10 cm dužine, 6-12 cm širine. Cvjetovi su pojedinačni, raskošni, atraktivnog izgleda, prosječno 5-8 cm širine, dvospolni. Lapovi su bijele boje, a latice su tamnije ružičaste boje i ima ih 10, prašnika je 5. Razdoblje dozrijevanja plodova traje 8-12 tjedana. Tip ploda je boba, duguljasto ovalnog oblika, sličan plodu banane, stoga je jedan od naziva ove vrste i banana marakuja (za razliku od ostalih vrsta marakuje čiji je plod okruglog oblika).
Plod je krupan, prosječne mase 40-150 g, 5-15 cm dužine, 3-5 cm širine. Kora ploda je tanka, glatka, kožasta, zelenkastožuto-narančaste boje. Pulpa je narančaste boje, želatinozna, okružena s puno malih, crnih sjemenki, aromatična je, punog, intenzivnog, kiselijeg okusa. Pulpa i sjemenke su jestive (60-70 % ploda), a kora se može upotrijebiti za hranidbu životinja. Plodovi se beru sa stabla kad su potpuno sazreli i tamnije obojeni ili se skupljaju s tla, nakon što sami padnu. Mogu se skladištiti duže vrijeme, na sobnoj temperaturi.
Curuba uspijeva na nadmorskim visinama 1200-3200 m. Odgovaraju joj područja s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Optimalna temperatura uzgoja je 21-25 °C. Heliofitna je vrsta, osjetljiva na mraz, podnosi do -2 °C. Također je osjetljiva na jake vjetrove, što ograničava proširenje područja uzgoja. Optimalna količina oborina iznosi 750-1250 litara/m2 godišnje. Što se tiče zahtjeva za tlom, podnosi širok spektar, osim težih glinastih tala, a optimalna su pjeskovito-ilovasta tla, dobro drenirana, ali ne prevlažna. Zbog plitkog korijenja, teže podnosi sušu, što može dovesti do slabijeg razvijanja cvjetova, opadanja listova itd. Curubu napada velik broj štetnika i uzročnika bolesti. Vlažni uvjeti pogoduju napadu nematoda na korijenju, grinje prave štetu na lišću i plodovima, voćne muhe na plodovima. Mladi izbojci često obolijevaju od gljivičnih bolesti, pr. pepelnice, antraknoze. Smeđa pjegavost je česta na lišću, a trulež na korijenju. Manjak elementa bora može uzrokovati pucanje plodova. Razmnožava se uglavnom sjemenkama, koje proklijaju kroz 10 tjedana. Ako su se posadile u posude i držale u prostoriji, na vanjske uvjete se presađuju kad dosegnu visinu od 20 cm. Kao podloga se najčešće upotrebljava žuta marakuja (Passiflora edulis). Razmak sadnje iznosi 3-6 x 2-5 m, što je sklop od 400-1600 biljaka/ha. U punu rodnost ulazi dvije godine nakon sadnje. Prinos koji se postiže je oko 200-300 plodova/biljci godišnje. U intenzivnom uzgoju plodonosi oko 8 godina.
Široka upotreba
Nije dostupno puno podataka o sastavu i upotrebi plodova curube, ali u posljednje vrijeme sve više dobiva na važnosti, kao voćna vrsta visokog potencijala, za različiti spektar upotrebe.
Osim u hortikulturne i prehrambene svrhe, ova biljka se može upotrebljavati i u prerađivačkoj, medicinskoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, zbog vrijednih bioaktivnih spojeva koje sadrži. Plodovi se uglavnom konzumiraju u svježem stanju, ali se mogu upotrebljavati i za spravljanje sokova, sirupa, različitih slastica i deserata, džemova, sladoleda, voćnih salata i ostalog.
Niske je kalorijske (oko 25 kcal/100 g), a visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Sadrži značajne količine fenolnih spojeva, flavonoida, vitamina C (60-90 mg/100 g), dijetalnih vlakana. Također, sadrži i proteine, organske kiseline (ponajviše limunsku), vitamine A i B, minerale Ca, Fe, P, K, karotenoide, tokoferole, kao i ostale vrijedne spojeve. Ima jaku antioksidacijsku aktivnost, usporedbi s drugim tropskim voćnim vrstama. Prosječan sadržaj topljive suhe tvari iznosi 10-18 %Brixa. Specifičnu aromu čine spojevi kao što su: terpeni, aldehidi, esteri, alkoholi itd. Pokazalo se da neki spojevi sadržani u lišću ove voćne vrste, imaju ljekovito djelovanje, koriste se u spravljanju pripravaka za smirenje, kao i za poboljšanje cirkulacije, imaju i protuupalno djelovanje. U kozmetičkoj industriji koristi se ulje iz sjemenki. U Hrvatskoj trenutno nema u prodaji sjemenki curube, ima sadnica (prodaje ih.tvrtka Exotic King po cijeni od 50 kn/komad). Uzgoj ove vrste u našim uvjetima moguć je samo u zaštićenim prostorima, uz kontrolu uzgojnih parametara.
