U 2020. godini u Republici Hrvatskoj novoregistrirano je ukupno 4.914 komada traktora. To je za svega 381 traktor, odnosno 7,2 %, manje nego u rekordnoj 2019. g. To je jako dobar rezultat za godinu koju je obilježila pandemija, a tržište automobila palo za 35.6 % tj. za ukupno 52.377.

U strukturi traktora i dalje prevladava uvoz-unos rabljenih traktora.

Na jedan novi registrirani traktor 4 rabljena

Od ukupnog broja po prvi puta registriranih traktora čak 3.927 komada tj. 79,9 % odnosi se na one rabljene. Na jedan novi traktor registrirana su 3,98 rabljena traktora. Uveženi su iz EU (najviše iz Slovenije) i bez plaćenog PDV-a i ikakvih trošarina i ograničenja, uz EU potporu.

U 2020. g uveženo je vrtoglavih 566 IMT traktora iako je tvornica u Beogradu likvidirana 2014.g.

No, uvezeno je i jako puno drugih brandova čije su proizvodnje davno ugašene, kao naše tvornice Torpedo i Tomo Vinković, francuski Renault, rumunjski Univerzal ili poljski Ursus.

 class=

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u Republici Hrvatskoj je u 2020. g. ukupno registrirano 129.694 traktora tj. 4.838 više nego u 2019.g.

Starudija

Prosječna starost traktora u Hrvatskoj je 31,42 godine. Porasla je sa 23,27 godina, koliko je iznosila u 2007.g., kad smo imali „vlastita kapitalna ulaganja i operativne programe“ koji su se u vidu potpore mogli dobiti samo za nove traktore i drugu novu mehanizaciju. Prosječna starost ukupno registriranih automobila u Hrvatskoj u 2020. G. (1.733.727 komada) iznosila je 14,18 godina. Traktori su 2,23 puta stariji nego automobili.

Trgovci i analitičari tržišta automobila u Republici Hrvatskoj tvrde da su naše ceste odlagalište tuđeg automobilskog otpada. Od ukupno lani registriranih 129.694 traktora CVH (Centar za vozila Hrvatske) bilježi da ih je 119.315 komada, odnosno 92 % starije od 10 godina. U Udruzi prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme su izračunali da je prosjek starosti oko 40 godina, a jako puno ima pedesetogodišnjaka i starijih. Ove prosjeke još ublažava povećani unos novih quadova (motorkotača sa 4 kotača) koji se svrstavaju kod nas u traktore.

Kod novih novoregistriranih traktora u 2020. g. i dalje se unose tehnološki najsuvremeniji traktori kao i druga mehanizacija i oprema. Nabavljaju se i bez EU poticaja. Jer je za poljoprivredu (i za trgovce poljomehanizacijom) 2020. godina bila dobra- unatoč pandemiji. Istina, zabilježen je pad prodaje za 16,6 %. S 1183 nova traktora unesena u 2019. g. na 987 koliko ih je novoregistrirano u Hrvatskoj.

 class=

U Sloveniji je zabilježen pad prodaje traktora za 17,3 % pa smo se u 2020. g. po količini novoregistriranih traktora približili prodaji u Sloveniji koja je u istom razdoblju zabilježila brojku od 1116 prodanih komada. Ali tamo se obrađuje dvostruko manje hektara nego u nas.

UVOZ RABLJENIH TRAKTORA 2014. – 2020.

 class=
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je image-79.png

Vodeći brendovi zabilježili pad

U strukturi prodaje novih traktora vodeći brandovi su zabilježili veći pad, ali su naša dva proizvođača traktora zabilježili značajniji porast broja prodanih novih traktora. Možemo li tvrditi da je tomu doprinijela EU potpora za „male poljoprivrednike“ te da će broj novih traktora za ove kupce i naše proizvođače, na opće zadovoljstvo, rasti i kada se prestane poticati nabava rabljenih traktora? A unatoč koroni i najavi da novi natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH neće omogućavati nabavu rabljenih traktora, na Zavodu za mehanizaciju poljoprivredne na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji izdaje certifikate potrebne za dozvolu za unos rabljene mehanizacije, i dalje je velik pritisak i brojnost kupaca rabljenih traktora.

Jako mi je žao što moram naglasiti negativan aspekt enormnog uvoza rabljenih traktora u Republiku Hrvatsku jer će uskoro zbog toga mnogima biti „puna kapa traktora“ i predlagat će da se i nabava novih traktora izostavi s liste potpore iz EU fondova. Na natječajima u razdoblju 2014. – 2020. najveći interes naših poljoprivrednika pokazan je za nabavu novih traktora i nove druge mehanizacije. I najviše ih je od svih mjera, podmjera i operacija ostalo „ispod crte“- naglasio je Franjo Dominković, potpredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj.

Prethodni članakPlodored – zašto rotirati usjeve?
Sljedeći članakNema više potpora bez berbe i police osiguranja!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.